Konzumacija alkohola iznimno je rasprostranjena, a u nekim kulturama ona je gotovo svakodnevnica koja ide ruku pod ruku sa svim društvenim događanjima. Istovremeno, jasno je da je učestala konzumacija alkohola u velikim količinama iznimno štetna za zdravlje, no odgovori na pitanje o povremenoj konzumaciji manjih količina alkohola su zapravo – podvojeni.

U nastavku članka pročitajte upravo o tim različitim tezama o utjecaju manjih i povremenih količina alkohola na zdravlje.

Prekomjerna i umjerena konzumacija alkohola

Kad se govori o umjerenoj konzumaciji alkohola, misli se na dva pića na dan za muškarce i jedno za žene. Pod pojedinačnim pićem se misli na 350 ml piva, 150 ml vina ili 44 ml nekog žestokog alkoholnog pića.

Također, mnoge se patologije bolesti mogu pripisati konzumiranju alkohola, uključujući moždani udar, rak, fetalni alkoholni sindrom i veliki broj slučajeva smrti od nesreća ili nasilja pod utjecajem alkohola.

Biološki učinci konzumacije alkohola uglavnom su povezani s njegovim sadržajem etanola, i izravno i kao rezultat metabolita etanola, kao i ostalih tvari koje se nalaze u alkoholnim pićima, uključujući šećere i polifenolne spojeve. Etanol je ne-nutrijent koji ima 7 kcal /g, a koji se ili metabolizira u ATP ili se koristi za sintezu masnih kiselina.

Fitokemikalije u alkoholnim pićima

Alkoholna pića u sebi sadrže niz različitih fitokemikalija. One najčešće dolaze od sirovih biljaka koje se koriste za fermentaciju pojedinog alkoholnog pića. Crveno vino sadrži fenolne spojeve poput resveratrola, tanina i katehina. Te su tvari povezane s antioksidativnom zaštitom, vazodilatacijom, inhibicijom agregacije trombocita i poboljšanim profilom kolesterola u plazmi. Pivo, posebno tamnije, najčešće ima veći sadržaj polifenola i veći antioksidacijski kapacitet u odnosu na svjetla piva.

Žestoka alkoholna pića i kokteli su još jedan izvor polifenola i ostalih spojeva koji ovim pićima daju boju i okus. Kao rezultat procesa destilacije sadržaj fitokemikalija u žestokim alkoholnim pićima je obično vrlo nizak u usporedbi s vinom i pivom.

No, studije o pozitivnom djelovanju fitokemikalija na zdravlje su i dalje vrlo ograničene, pa je zasad preporučeno reći da su to zdravi spojevi, ali ne baš i da mogu spriječiti razvoj nekih bolesti.

Štetno djelovanje alkohola

Konzumacija alkohola može pojačati djelovanje, metabolizam i učinak lijekova, što svakako trebaju imati na umu sve osobe koje piju lijekove. Cirkulirajući alkohol inhibira izlučivanje anti-diuretskog hormona, uzrokujući blag diuretski učinak i povećana ukusnost slane hrane.

Pozitivna povratna veza između unosa alkohola, diureze, povećane konzumacije soli, povećane osmolarnosti u plazmi i dijelom povećane potrošnje piva, pojašnjava zašto barovi često nude, bez ikakvog troška, slani kikiriki, grickalice ili kokice, uz naručenu pivu.

Iz istog razloga, starije osobe mogu biti pod rizikom od pojačane dehidracije ako tijekom toploga dana, pri pojačanom znojenju, piju pivo ili neko drugo alkoholno piće.

Nadalje, pojačana konzumacija alkohola direktno je povezana s porastom slučajeva prometnih nesreća pod utjecajem alkohola, ali i nasilja, od uličnog do obiteljskog. Također, konzumacija alkohola povećava i rizik od počinjenja samoubojstva, ali i razvoja srčanih bolesti i infarkta.

Iako ga se smatra ne-nutrijentom, alkohol je i izvor kalorija. budući da 1 gram alkohola sadrži 7 kcal, lako je izračunato koliko kalorija se nalazi u pojedinom piću. Čaša vina ili limenka pive sadrže u rasponu 100-140 kalorija, ali gornja granica može doseći i do 240 kcal, kod nekih slađih vina ili vrsta piva.

Jasno je da kalorijama koje unesemo s alkoholom vrlo lako možemo doseći energetski suficit, pa bi se moglo pretpostaviti da alkohol može doprinijeti gomilanju viška kilograma. No, istovremeno je često slučaj obrnut: osobe koje konzumiraju prekomjerne količine alkohola često unose reduciranu količinu kalorija iz hrane, pa je kod njih česta deficijencija pojedinih nutrijenata, posebno kod onih koji piju žestoka pića.

Naime, u nutritivnom sastavu alkohola nalazimo šećere, poneke minerale i nizak udio aminokiselina. Najčešća malnutricija povezana je s vitaminima B-kompleksa, a alkoholom izazvana deficijencija aminokiselina i pojačana sinteza masnih kiselina doprinosi razvoju masne jetre, alkoholnog hepatitisa i ciroze. Žestoka pića su uvijek u jačoj korelaciji s najgorim posljedicama konzumacije alkohola nego što je to slučaj s pivom i vinom.

Konzumacija alkohola tijekom trudnoće može uzrokovati fetalni alkoholni sindrom (FAS), nepovratno stanje koje prate simptomi koji uključuju prenatalno i postnatalno usporavanje rasta, mentalna retardacija i klinički značajni znakovi nenormalnih crta lica. FAS se može dogoditi već kod unosa alkohola tijekom trudnoće na razini koji inače ne bi ženi štetio, stoga se trudnicama savjetuje izbjegavanje alkohola.

Subklinički oblik FAS-a poznat je pod nazivom fetalni alkoholni utjecaj (FAE). Djeca s FAE mogu biti nižega rasta ili imati abnormalnosti na licu ili imaju poteškoće u učenju, probleme u ponašanju ili motoričke poremećaje.

Na kraju, konzumacija alkohola povezana je s povišenim rizikom od više vrsta karcinoma. Veza je linearna, što je konzumacija veća i češća, to je i rizik veći.

Alkohol djeluje kao kokarcinogen s cigaretnim dimom. Omjer rizika unosa četiri alkoholna pića na dan procjenjuje se na 1,9–3,1 za rak usta, grla i jednjaka, 1,6 za karcinom dojke i 1,1-1,4 za rak želuca, debelog crijeva, jetre i jajnika. Već sa samo 2 pića na dan postiže se povećan rizik od razvoja nekog oblika karcinoma.

Pozitivno djelovanje konzumacije alkohola na zdravlje

U posljednjih 20 godina, niz znanstvenih studija potvrdio je negativan utjecaj umjerene konzumacije alkohola na razvoj kardiovaskularnih bolesti. Prema nekima dolazi do smanjenja rizika od ovih bolesti za značajnih 10-40 posto. No, studije o pozitivnom utjecaju alkohola na zdravlje treba čitati u nešto širem kontekstu.

Primjerice, dok studija tvrdi da osobe koje piju umjerene količine vina imaju smanjen rizik od razvoja bolesti, treba uzeti u obzir da su ljudi koji redovno piju manje količine vina češće iz višeg ekonomskog razreda te iz skupina koje prosječno žive zdravijim načinom života, što također doprinosi zdravlju. Stoga, reći da vino doprinosi zdravlju treba prihvatiti u širem kontekstu od same konzumacije.

Način na koji alkohol može unekoliko pomoći smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti jest povećanjem HDL („dobrog“) kolesterola te snižavanjem LDL („lošeg“) kolesterola.

No, sve navedeno odnosi se samo na umjerenu konzumaciju alkohola, a čim se taj unos poveća rizik od hipertenzije i infarkta drastično raste. Uz srčane bolesti, učestala konzumacija alkohola dovodi i do erektilne disfunkcije.

Umjerena konzumacija alkohola jača kognitivne sposobnosti te usporava stopu njihovog slabljenja povezanu sa starenjem. Po nekim studijama, ova prednost umjerene konzumacije može se proširiti i na smanjen rizik od demencije i Alzheimerove bolesti.

Najsnažniji pozitivan utjecaj umjerene konzumacije alkohola je onaj povezan sa smanjenim rizikom od dijabetesa tipa 2. Studije pokazuju da je rizik smanjen za 30-50%, a kod osoba koje povremeno popiju koje piće smanjen je i rizik od kronične opstruktivne bolesti pluća, gubljenja sluha te žučnih kamenaca.

Utjecaj alkohola na ukupnu smrtnost

Nakon što smo naveli sve pozitivne u negativne učinke alkohola na ljusko zdravlje, pitanje je koliko alkohol utječe na ukupnu smrtnost. Studije pokazuju da je dob jako važna varijabla u ovom slučaju: kod mlađih osoba je alkohol puno štetniji i ima jako malo pozitivnih utjecaja.

Statistički, razlog ovome je u činjenici da jako puno mladih ljudi, pod utjecajem alkohola, izvrši samoubojstvo ili pogine u prometnoj nesreći. Jedna od rijetkih pozitivnih stana alkohola kod ljudi mlađih od 40 godina je bolje raspoloženje.

Samo kod starijih osoba, umjerena konzumacija alkohola može imati neke pozitivne učinke, poput utjecaja na srčano zdravlje i snižen rizik od infarkta.

Što savjetovati?

Unatoč mogućim zdravstvenim učincima umjerene konzumacije alkohola, nikome ne bi trebalo savjetovati konzumaciju alkohola, čak ni u umjerenim količinama. Razlog tome je i u činjenici da 5-10% svih koji samo umjereno uživaju u alkoholu u nekom trenutku pretjeraju i počnu konzumirati prekomjerne količine.

Ako povremeno popijete čašu vina uz ručak, tako mala količina neće napraviti štetu i toga se ne trebate odreći, ali nemojte s jedne prelaziti na 2,3… čaše jer to lako može završiti u velikim zdravstvenim problemima.

Reference:

1. Nutrition and Health: Nutrition Guide for Physicians. Edited by: T. Wilson et al. (eds.), DOI 10.1007/978-1-60327-431-9_9, Humana Press, a part of Springer Science+Business Media, LLC 2010

Objavljeno 21.12.2019.