Disanje ima veliki utjecaj na muskuloskeletni sustav. Mehanika disanja ima važnu ulogu u posturalnoj stabilizaciji čime je odnos mišića i disanja veoma interaktivan i dinamičan, disfunkcija jednog vodi disfunkciji drugog.

Optimalna mehanika disanja podrazumijeva da mišići rade svoj posao, u odgovarajućem omjeru, te da opskrbljuju tijelo zadovoljavajućom količinom kisika što u konačnici osigurava održavanje zdravlja organizma. S druge strane nepravilna mehanika disanja aktivira mišiće koji ne bi trebali ili koji ne trebaju sudjelovati u disanju u tolikoj mjeri, te ih nepotrebno i dodatno opterećuje, a s vremenom dolazi do bolova u lokomotornom sustavu.

Najčešći oblik nepravilne mehanike disanja je tzv. plitko disanje koji osim što opterećuje mišiće gornjeg dijela tijela ne osigurava optimalnu opskrbu tijela kisikom.

Tijekom disanja potrebna je stabilizacija vratne i torakalne kralježnice kako bi se aktivirali mišići koji pomiču rebra gore – dolje. Prsni koš u slučaju nedovoljne stabilizacije mehanički predstavlja promjenu kojom utječe negativno na aktivaciju dijafragme, međurebrenih mišića ili abdominalnih mišića preko adaptacija koji koje nisu poželjne. Upravo je to nit vodilja za povezivanje disanja i boli u vratu i ramenima.

Mnoga istraživanja pokazuju da osobe sa smanjenim plućnim volumenom imaju kroničnu bolnost u vratu.

Dijafragma, torakalna kralježnica i međusobno povezani mišići, odgovorni su za udisaj i izdisaj. Kada disanje postane otežano, neoptimalno ili promijenjeno, tijelo to kompenzira povećanim angažiranjem pomoćnih cervikalnih mišića:

1. scalenus
2. sternocleidomastoideus
3. trapezius

Osobe kod kojih dolazi do pojačane aktivacije nabrojanih mišića pri disanju imaju značajan deficit u jakosti i izdržljivosti globalnih i lokalnih stabilizatora vratne i prsne kralježnice. Smatra se da disfunkcija upravo tih mišića vodi reduciranoj i promijenjenoj performansi disanja.

Naravno i apsolutno ne možemo tvrditi da su svi uzroci boli u vratu i ramenima povezani s lošom mehanikom daha, međutim ako je došlo do poremećaja optimalne mehanike daha, svaku rehabilitaciju temeljimo na vraćanju optimalne mehanike disanja i nadograđujemo s potrebnim rehabilitacijskim tehnikama ovisno o uzroku.

Poremećaj i promjena optimalnog obrasca disanja ukazuje da nešto nije u redu, bilo da se radi o:

• mehaničkoj
• fiziološkoj
• psihološkoj disfunkciji

U velikom postotku (83%) kod anksioznih osoba zabilježene su promjene u mehanici disanja, a kod ljudi koji boluju od astme u 30% slučajeva. Upravo se kod ove dvije skupine ljudi, najčešće primjećuje bolnost u vratu i ramenima.

Svakako bi dodala osobe koje su neaktivne i provode dosta vremena u poslovima kao što je rad na računalu gdje su ramena i gornji dio trupa u statičnom položaju dugi dnevni period. Uzimajući u obzir i reakciju tijela na stres, a to je podizanje ramena i unutarnja rotacija ramenima naprijed, zaključujemo da je promjena u mehanici disanja gotovo neizbježna.

Kako najjednostavnije utvrditi dišete li optimalno ili neoptimalno

Sjednite ispred ogledala i izvedite nekoliko naglašenijih udisaja i izdisaja. Ono što ćete promatrati su vaša ramena, kretanje prsnog koša i trbuha. Kod optimalne mehanike disanja glavnina udisaja se događa u donjem dijelu prsnog koša.

Dijafragma je glavni mišić koji izvodi udisaj. Dijafragma se kod udisaja aktivira i širi u svim smjerovima, naprijed, bočno i nazad. Dolazi do blagog pomicanja trbuha naprijed i neznačajnog širenja u gornjem dijelu prsnog koša. Pri izdisaju dolazi do pasivne relaksacije dijafragme i aktivne kontrakcije m. tranversusa, odnosno dubokih mišića trbuha.

Najčešći obrasci neoptimalne mehanike disanja

1. Paradoksalno disanje

To je pogrešan obrazac disanja pri kojem dolazi do uvlačenja trbuha prilikom udisaja. Prilikom izdisaja umjesto aktivacije dubokog mišića trbuha dolazi do njihove relaksacije čime izostaje stabilizacija trupa. Izostankom aktivacije dubokih mišića trbuha, kao kompenzatorno djelovanje pojačava se aktivacija mišića u gornjim dijelovima trupa oko vrata i ramena, čime dolazi do njihovog akumuliranog opterećivanja, osjećaja krutosti i boli.

2. Izrazito klavikularno disanje ili tzv. „plitko disanje“

Ovo disanje najviše povezujemo s bolnim vratom i ramenima zbog izrazite aktivacije m. trapeziusa u njegovom gornjem dijelu s pripojima na vrat i ramena. Primjećujemo izrazito dizanje ramena i ključnih kostiju te veliku aktivaciju m. sternocleidomastoideusa i scalenusa u području vrata.

Pri klavikularnom disanju izostaje i puni kapacitet rada pluća čime je opskrba kisikom nepotpuna i dugoročno loše utječe na lokomotorni sustav i na zdravlje te povećava rizik od razvoja kroničnih bolesti.

Prakticirajući holistički pristup boli u vratu i ramenima bi trebao podrazumijevati uz ostalu potrebnu terapiju i korekciju mehanike disanja ili rad na efikasnijem korištenju korektivnih mišića u mehanici disanja s njihovom implementacijom u svakodnevno funkcioniranje.

Različite tehnike kojima se smanjuje pretjerana aktivacija gornjih respiratornih mišića i gornjeg dijela prsnog koša će svakako smanjiti i mišićnu i psihološku napetost.

Svakako provjerite u ogledalu kako dišete, a kao vježbu možete iskoristiti sljedeće. Sjednite pred ogledalo i položite ruke na donji dio prsnog koša. Prvo položite ruke naprijed i nazad i provjerite dolazi li pri udisaju širenje prsnog koša naprijed i nazad. Nakon toga, postavljate ruke bočno. Svakako provjerite omjer udisaja u gornjem dijelu prsnog koša i u donjem dijelu. Glavnina udisaja se treba događati u donjem dijelu prsnog koša, u području dijafragme.

Pri izdisaju najvažnije je da dolazi do aktivacije mišića trbuha, točnije dubokih mišića trbuha, primicanje donjih rebara i mišića centru trbuha u smjeru linee albe.

Prikaz optimalne mehanike disanja i polaganja ruku na kontrolne točke:

Objavljeno 07.05.2024.