Glutamin je aminokiselina koja se u našem tijelu nalazi u najvećoj koncentraciji. Sudjeluje u brojnim metaboličkim procesima kao posrednik metabolizma energije, supstrat u sintezi brojnih molekula – baze nukleinskih kiselina (DNA i RNA), snažnog antioksidansa glutationa i neurotransmitera.

Stanice probavnog sustava koriste je najviše od svih aminokiselina. Zbog brojnih funkcija glutamina u našem organizmu znanstvena zajednica pokazuje veliko zanimanje za njegov unos.

Zašto glutamin smatramo uvjetno esencijalnom aminokiselinom?

Studije su pokazale važnu ulogu glutamina u situacijama ozbiljnog fiziološkog stresa, odnosno u kataboličkim uvjetima kao što su sepsa, ozljede, opekline, operacije, upalne bolesti crijeva pa čak i intenzivna tjelesna aktivnost. U takvim situacijama dodatan glutamin mora biti proizveden i iskorišten kako bi se pokrili povećani zahtjevi stanica koje se brzo dijele, kao što su one probavnog i imunosnog sustava.

Iz ovog razloga se glutamin klasificira kao „uvjetno esencijalna” aminokiselina, odnosno potreban je njegov povećan unos prehranom u određenim situacijama kada njegova potrošnja nadmašuje kapacitet našeg tijela da ga proizvede. Smanjene razine glutamina mogu dovesti do infekcija i gubitka na tjelesnoj, pogotovo mišićnoj masi te se iz ovog razloga dodaci prehrani s glutaminom često koriste u kliničkoj praksi kao i u nutritivnoj podršci sportaša.

Važnost glutamina u održavanju optimalne funkcije probavnog sustava:

Oko 30% ukupnog glutamina troše stanice probavnog sustava zbog čega se on smatra jednim od ključnih nutrijenata za njihovu optimalnu funkciju. Glutamin sudjeluje u njihovoj proliferaciji (umnožavanju stanica), regulira tight junction proteine, smanjuje upalne signale te sudjeluje u njihovoj zaštiti od apoptoze (programirane smrti stanice) i stresa tijekom normalnih i patoloških stanja.

Lumen probavnog sustava sisavaca obložen je jednim slojem epitelnih stanica koje se obnavljaju svakih 4-5 dana. Zbog toga je potrebna visoka stopa proliferacije stanica kako bi ravnotežno stanje u probavnom sustavu bilo održano. Glutamin, kao što je već spomenuto, igra važnu ulogu u staničnoj proliferaciji pojačavajući učinke faktora rasta kao što su EGF (eng. epidermal growth factor), IGF-I (eng. insulin-like growth factor) i TGF-beta (eng. transforming growth factor-beta).

Nadalje, spojevi između stanica epitela nazvani tight junctions sastoje se od različitih proteina te stvaraju fizičku barijeru između stanica epitela i endotela (stanice u direktnom kontaktu s krvotokom) koja onemogućava patogenima i toksinima ulazak u krvožilni sustav.

Mnogi dokazi potvrđuju da glutamin modulira ekspresiju tight junction proteina, iako točni mehanizmi nisu u potpunosti jasni, te njegov nedostatak negativno utječe na funkciju ove barijere. Održavanje ovih spojeva izrazito je bitno u tretmanu bolesti crijeva kao što su upalne bolesti crijeva i celijakija pa suplementacija glutaminom može biti korisna kod ovih te svih drugih stanja u kojima je propusnost crijeva povećana.

Upalni procesi su između ostalog glavna sastavnica upalnih bolesti probavnog sustava kao što su Crohnova bolest i ulcerozni kolitis te povećavaju rizik od razvoja raka probavnog sustava. Smanjenje upalnih procesa u probavnom sustavu od velike je važnosti kod ovih bolesti, a neki dokazi pokazuju na to da glutamin posjeduje i takva svojstva zbog utjecaja na puteve upalne signalizacije koji uključuju NF-kB (eng. nuclear factor kB) i STAT (eng. signal transducer and activator of transcription) proteine. NF-kB regulira mnoge imunosne odgovore (npr. tijekom početnih faza infekcije aktivira određene gene kako bi se pojačao upalni odgovor), a STAT proteini su transkripcijski faktori koji moduliraju imunosni sustav, razvoj stanica i staničnu proliferaciju te su detaljno proučavani zbog uloge u regulaciji upalnih procesa putem ekspresije upalnih citokina.

Za glutamin se pokazalo da suprimira ova oba puta upalne stanične signalizacije čija je prolongirana aktivacija ključna u razvoju i napretku upalnih bolesti crijeva.

Kako se epitelne stanice mijenjaju svakih 4-5 dana sasvim novima, od kritične važnosti je održavati balans između proliferacije i apoptoze. Brojne komponente egzogenog porijekla koje unosimo u naš organizam ili sami unutarstanični stimulansi kao nedostatak odrađenih nutrijenata ili faktora rasta mogu narušiti balans između proliferacije i apoptoze što se očituje patološkim stanjima, a glutamin je pokazao svojstva koja djeluju protiv same apoptoze u probavnom sustavu.

Studije su također pokazale da dodatak prehrani s glutaminom povećava razine imunoglobulina A (IgA) što je jako bitno u stanicama probavnog sustava radi prevencije prianjanja bakterija na epitelne stanice probavnog sustava te posljedično bakterijske translokacije (prelaska bakterija do drugih organskih sustava i tkiva).

Učinak uzimanja dodataka prehrani s glutaminom u pretilih osoba također je proučavan. Neka istraživanja pokazala su redukciju u opsegu struka u pretilih osoba tijekom uzimanja glutamina, također smanjenje inzulinskog odgovora i apsorpcije glukoze u masne stanice u animalnim modelima, kao i promjenu kompozicije crijevne mikroflore pretilih osoba.

Primjena glutamina u praksi i preporuke za njegov unos:

Zbog važnosti glutamina u održavanju normalnih staničnih funkcija nije ni čudo da su dodaci prehrani s glutaminom često uzimaju u obzir te su provedena i brojna istraživanja posebno kod bolesti kod kojih je pojačan njegov metabolizam.

Brojna istraživanja kod upalnih bolesti crijeva na animalnim modelima pokazala su zaštitnički učinak dodataka prehrani s glutaminom na probavni sustav zbog čega se implicira ista mogućnost kod ljudi. Bazirane na pozitivnim ishodima u animalnim modelima, studije na ljudima provedene su kako bi se ispitao dodatak prehrani s glutaminom i njegov učinak na potencijalno poboljšanje statusa bolesti. Međutim, samo je ograničen broj studija zaključio da dodatak prehrani ima blagotvoran učinak kod bolesti crijeva.

Poboljšanje kliničkih ishoda u nekim studijama pokazano je pri dozama od 21 g glutamina na dan tijekom 28 dana za Chronovu bolest i 42 g glutamina na dan 21 dan za sindrom kratkog crijeva. U randomiziranoj kontroliranoj studiji suplementacija glutaminom u trajanju od 2 mjeseca s unosom 0,5 g/kg tjelesne mase kod osoba s Crohnovom bolesti u remisiji smanjila je propusnost crijeva kod ispitanika. Pacijenti na kemoterapiji i radioterapiji, odnosno terapijama koje uzrokuju oštećenje stanica probavnog sustava, također mogu profitirati uzimajući dodatke prehrani s glutaminom.

Na kraju, iako mnoge studije nisu pokazale pozitivne učinke na status bolesti, dodatak prehrani s glutaminom može se koristiti u svrhu potencijalne prevencije određenih patoloških stanja i podrške zdravlja probavnog i imunosnog sustava s minimalnom dozom od 5 g/dan bez neželjenih posljedica npr. ujutro natašte i/ili oko intenzivne tjelesne aktivnosti.

Glutamin možete kupiti u Fitness.com.hr Webshopu i Fitness.com.hr trgovini. 

Literatura:

1. Perna, S, Alalwan, TA, Alaali, Z, Alanshaba, T, Gasparri, C, Infantino, V, Hammad, L, Riva, A, Petrangolini, G, Allegrini, P, Rondanelli, M. (2019) The Role od Glutamine in the Complex Interactiom between Gut Microbiota and Health: A Narrative Review. J. Mol. Sci. 20(20), 5232.
2. Kim, M, Kim, H. (2017) The Roles od Glutamine in the Intestine and Its Implication in Intestinal Diseases. Int. J. Mol. Sci. 18(5), 1051.

Objavljeno 02.09.2023.