Glutation je jedan od najvažnijih antioksidansa u ljudskom tijelu koji neutralizira i poništava radikale, štetne čestice koje nastaju tijekom metabolizma i imaju negativno djelovanje na upalne kronične bolesti, starenje, rak, dijabetes, autoimune bolesti i slično.

To je jednostavna molekula, tripeptid koji je građen od cisteina, glicina i glutaminske kiseline. Jedno od najvažnijih svojstava glutationa je sumporna grupa koja na sebe veže sve štetne tvari u tijelu, kao što su slobodni radikali, toksini i teški metali. Važan je za organe izložene toksinima i radikalima kao što su jetra, pluća, bubrezi i crijeva.

Glutation u tijelu postoji u dva oblika: reducirani (GSH) i oksidirani (GSSG). O omjeru oba oblika u stanici ovisi zdravlje stanice. Kada je u stanici u mirovanju omjer GSH/GSSG veći od 100, stanica je u ravnoteži, međutim kada taj omjer padne na 1 do 10 stanica ulazi u stanje oksidativnog stresa.

Kada postoji ravnoteža glutation se normalno reciklira u tijelu. Problem nastaje kada se u tijelu nađe veća količina radikala ili toksina. Razina glutationa tada opada i tijelo se ne možemo adekvatno obraniti. Ako takvo stanje potraje dolazi do razvoja oboljenja koja kroz duži period mogu prerasti u kronična stanja.

Naše tijelo proizvodi dovoljne količine glutationa kako bi moglo normalno funkcionirati i boriti se s radikalima koji se stvaraju u tijelu. Nekvalitetna prehrana, zagađenje, lijekovi, alkohol, stres, razne infekcije i izloženost zračenju uvelike crpi razinu glutationa u tijelu zbog čega smo u većem riziku za razvoj slobodnih radikala, bolesti i infekcija.

Jetra, koja sintetizira najviše glutationa, u takvim uvjetima postane preopterećena i oštećena i više nije dovoljno efikasna za obavljanje detoksikacije. Održavanje dovoljne razine glutationa predstavlja osnovni preduvjet da budemo zdravi.

Najvažnije funkcije glutationa su:

• glavni antioksidans bez kojeg drugi antioksidansi (kao što su vitamin c i vitamin E) ne mogu vršiti svoje funkcije
• smanjuje razinu oksidativnog stresa čišćenjem organizma od toksina, radikala i teških metala
• podiže razinu imunološkog sustava
• regulacija metabolizma o čemu ovisi životni vijek svake stanice

Napisano je puno članaka i napravljeno puno istraživanje o razinama glutationa kod zdravih i bolesnih ljudi i uočeno je da teško bolesni pacijenti imaju veliki manjak glutationa u odnosu na zdrave osobe.

Ovdje spadaju osobe koje su srčani i onkološki pacijenti, osobe s Alzheimerovom i Parkinsonovom bolesti, osobe oboljele od dijabetese, artritisa, astme, pacijenti s bubrežnim i jetrenim problemima, autoimuni bolesnici i drugi. Dokazano je da je razina glutationa izuzetno bitna u oporavku kroničnih oboljenja, stoga je važno da tijelo može proizvoditi i održavati visoke razine glutationa.

Povećana razina glutationa smanjuje oštećenja mišića i skraćuje period oporavka, povećava snagu i izdržljivost te metabolizam usmjerava na razvoj mišića.

Podizanje razine glutationa

Istraživanja su pokazala da puno toga možemo učiniti kako bismo pomogli tijelu u podizanju razine glutationa. S obzirom na to da je sumpor jedna od najvažnijih molekula u glutationu, unos hrane bogate njime jedan je od stvari koja će nam pomoći. Luk, brokula, kelj, kupus, cvjetača, batat, jaja i orašasti plodovi samo su neke od namirnice koje su bogate sumporom.

Tjelesna aktivnost povećava razine glutationa u tijelu, što posljedično jača imunitet, potpomaže detoksikaciju i prirodne antioksidativne obrambene sustave.

Za sintezu glutationa tijelo koristi različite nutrijente koji se mogu unijeti i kao dodaci prehrani. To su najčešće multivitamini, riblje ulje i proteinski izolat sirutke koji je odličan izvor cisteina i drugih aminokiselina koje su građevni blokovi za sintezu glutationa.

Glutation se može i direktno unijeti u organizam oralno, intravenozno, inhaliranjem ili nanošenjem krema. Istraživanja su pokazala oprečne rezultate po ovom pitanju, naime jedan dio njih je pokazao dobru iskoristivost ovakvog unosa glutationa, dok je drugi dio pokazao da nema porasta u izmjerenim razinama.

Glutation i COVID-19

Izbijanjem pandemije COVID-19 virusa znanstvenici diljem svijeta su počeli raditi na cjepivu, ali i na tretmanima koji će oboljelima pomoći što lakše preboljeti zarazu. Na temelju prijašnjih istraživanja postoje naznake da bi suplementacija glutationom mogla pomoći COVID-19 visokorizičnim osobama koje boluju od dijabetesa tipa 2 i HIV-a.

Niska razina glutationa povezana je s teškim kliničkim stanjima oboljelih od COVID-19 virusa. Jedno istraživanje dokazalo je da su pacijenti s višim razinama glutationa imali manje izražene simptome i kraći tijek bolesti od pacijenata kojima je utvrđena niska razina istog. Zabilježeno je nekoliko slučajeva gdje su pacijenti dobili terapiju glutationom i u vrlom kratkom roku pokazali znakove poboljšanja, prvenstveno u respiratornim funkcijama.

Istraživanja koja su provedena nemaju veliku statističku značajnost jer ih je većina provedena na malom broju ispitanika, ali rezultati su obećavajući i na temelju njih znanstvenici provede detaljnija testiranja različitih protokola.

Reference:

1. Pizzorno, Joseph. Glutathione!. Integrative medicine (Encinitas, Calif.) vol. 13,1 (2014): 8-12.
2. Forman HJ, Zhang H, Rinna A. Glutathione: overview of its protective roles, measurement, and biosynthesis. Mol Aspects Med. 2009 Feb-Apr;30(1-2):1-12. doi: 10.1016/j.mam.2008.08.006. Epub 2008 Aug 30. PMID: 18796312; PMCID: PMC2696075.
3. Guloyan V, Oganesian B, Baghdasaryan N, Yeh C, Singh M, Guilford F, Ting YS, Venketaraman V. Glutathione Supplementation as an Adjunctive Therapy in COVID-19. Antioxidants (Basel). 2020 Sep 25;9(10):914. doi: 10.3390/antiox9100914. PMID: 32992775; PMCID: PMC7601802.

Objavljeno 09.02.2021.