Fosfor je mineral koji u ljudskom organizmu ima niz funkcija te je neophodan za njegovo pravilno funkcioniranje. Upravo zbog toga, potrebno ga je unositi hranom u dostatnim količinama, kako bi s zadovoljile potrebe organizma za njih.

Jedna od glavnih funkcija fosfora je održavanje čvrstih i zdravih kostiju. Osim toga, ovaj mineral pomaže u izbacivanju otpada i oporavku oštećenih tkiva.

Iako većina ljudi dovoljnu količinu fosfora uspijeva unijeti hranom, zdravstvena stanja poput bolesti bubrega ili dijabetesa zahtijevaju da se unos fosfora prilagodi zdravstvenom stanju pojedinca.

U nastavku pročitajte više o fosforu, njegovim funkcijama, izvorima u hrani te simptomima manjka ili viška fosfora.

Koje su funkcije fosfora u ljudskom organizmu?

Fosfor je mineral koji tijelo koristi za izgradnju kostiju i zuba te u izgradnji proteina koji sudjeluju u izgradnji i popravku stanica i tkiva. Osim toga, fosfor utječe na način na koji ljudsko tijelo prerađuje ugljikohidrate ili šećere.

Dodatno, on doprinosi tjelesnim funkcijama poput živčanog sustava, funkcioniranja bubrega, mišićnim kontrakcijama te regulaciji srčanih otkucaja.

Neke od prednosti dostatnog unosa fosfora su:

• Održavanje jakih i čvrstih kostiju i zuba
• Osiguravanje pravilnih mišićnih kontrakcija
• Doprinos mišićnom oporavku nakon aktivnosti
• Filtriranje i izbacivanje otpada iz bubrega
• Doprinos pravilnom prijenosu živaca kroz tijelo
• Proizvodnji DNA i RNA
• Upravljanje korištenja i pohranjivanja energije

U kojim namirnicama nalazimo fosfor?

Većina ljudi dovoljne količine fosfora uspije unijeti hranom, posebno ako je prehrana bogata proteinima i kalcijem. Naime, upravo su proteinima bogate namirnice najbolji izvori fosfora:

• Piletina
• Puretina
• Svinjetina
• Morski plodovi
• Sjemenke
• Malomasni mliječni proizvodi, poput jogurta ili posnog sira
• Orašasti plodovi

I u drugim namirnicama koje nemaju visok udio proteina nalazimo fosfor, ali fosfor iz ovih namirnica se ne apsorbira jednako dobro kao ovaj iz namirnica životinjskog porijekla. Fosfor nalazimo i u:

• Češnjaku
• Krumpirima
• Punozrnatim žitaricama
• Brokuli
• Sušenom voću

Koliko nam je fosfora potrebno?

Potrebe za fosforom variraju ovisno o godinama te mogućim medicinskim tegobama. Generalno, ovo su dnevne potrebe za fosforom:

• novorođenčad (0–6 mjeseci): 100 miligrama (mg)
• novorođenčad (7–12 mjeseci): 275 mg
• djeca (1–3 godine): 460 mg
• djeca (4–8 godina): 500 mg
• djeca (9–18 godina): 1,250 mg
• odrasle osobe (19 godina i stariji): 700 mg

Trudnice i dojilje nemaju nikakve veće zahtjeve ni potreba za fosforom pa tijekom trudnoće i perioda dojenja nema potrebe ni za pojačanim unosom.

Rizik od prevelikog unosa fosfora

Za većinu ljudi, prevelik unos fosfora ne predstavlja značajne zdravstvene probleme, no kod osoba s kroničnim bubrežnim bolestima te onih koji imaju problema s probavom kalcija, moguće je da dođe do prevelikog nakupljanja fosfora.

Kad netko ima dugotrajno povišenu razinu fosfora u krvotoku, ovaj mineral može izvući kalcij iz kostiju, što može dovesti do slabljenja i krhkosti kostiju. Također, fosfora s kalcijem se može udružiti u formiranje nakupina u mekim tkivima, a to može povećati rizik od infarkta, moždanog udara i, posljedično, smrti.

Prema studiji koju su proveli Chang i Andreson, kontinuirano povećan unos fosfora može imati neke negativne posljedice na zdravlje:

• Kalcifikacija u vaskularnom i bubrežnom sustavu
• Ozljede i cijevima unutar bubrega
• Povišene razine proteina u urinu, što može ukazivati na oštećenja bubrega
• Preuranjenu smrt

Ipak, navedena studija je do zaključaka došla ispitivanjima na životinjama pa je za donošenje zaključka potrebno provesti i testiranja na ljudima.

Rizik od premalog unosa fosfora

Iako većina ljudi dovoljnu količinu fosfora unese prehranom, u nekim je slučajevima potreban veći unos ovog minerala. Naime, dijabetičari koji uzimaju inzulin za regulaciju šećera, trebaju pojačan unos fosfora. Također, kod alkoholičara je također potreban viši unos fosfora.

Uzimanje određenih lijekova može utjecati na smanjenje razine fosfora, pa onih koji ih uzimaju također trebaju povesti računa o značajnijem (pojačanom) unos fosfora iz hrane.

Među lijekovima koji mogu smanjiti razinu fosfora u krvi su ACE inhibitori (lijekovi za povišen krvni tlak), neki antacidi (lijekovi za neutralizaciju želučane kiseline), kortikosteroidi, neki diuretici i neki antiepileptički  lijekovi.

Dijabetičari i osobe koje uzimaju neke os spomenutih lijekova trebaju povesti računa o simptomima sniženog fosfora te u lučaju njihovog postojanja pojačati unos namirnica kopje sadrže fosfor. Među simptomima smanjenog fosfora su:

• Manjak apetita
• Umor
• Bolovi u zglobovima
• Bolovi u kostima
• Problemi s disanjem
• Neravnoteža elektrolita
• Zbunjenost
• Nervoza

U slučajevima sumnje na snižene razine fosfora, svakako se konzultirajte s liječnikom koji će vam dati smjernice kako povećati unos fosfora, bilo iz hrane ili dodataka prehrani koji sadržavaju ovaj mineral.

Zaključak

Fosfor je mineral koji je ljudskom organizmu potreban za niz funkcija i njihov pravilan rad. Većina ljudi dovoljnu količinu fosfora unese hranom, no u nekim slučajevima (kod pojedinih bolesti ili uslijed uzimanja lijekova) razine fosfora mogu biti snižene pa je tada, po preporuci liječnika, potrebno pojačati unos fosfora iz hrane ili dodacima prehrani.

U slučaju postojanja sumnje ili simptoma sniženih vrijednosti fosfora svakako se posavjetujte s liječnikom koji će vas uputiti u daljnje postupanje.

Reference:

1. Chang AR, Anderson C. Dietary Phosphorus Intake and the Kidney. Annu Rev Nutr. 2017 August 21; 37: 321–346.

Objavljeno 04.02.2020.