Posljednjih tjedana jedna je vrlo popularna namirnica ponovo dospjela u žižu interesa, ali ovaj put nakon objavljene preporuke da je – treba izbjegavati! Radi se o kokosovom ulju.

Naime, Američko kardiološko udruženje objavilo je preporuku u kojoj ističu da kokosovo ulje nije zdravo te ga treba izbjegavati u prehrani. Preporuka se temelji na količini zasićenih masti koje kokosovo ulje sadrži (82% masti u kokosovom ulju su zasićene) te utjecaju na porast LDL („lošeg“) kolesterola u krvi. Upravo ovaj kolesterol odgovoran je za razvoj niza kardiovaskularnih bolesti te je Savjetodavno tijelo za prehrambene masti i bolesti srca i krvožilnog sustava (ili kardiovaskularne bolesti) istaknulo da se kokosovo ulje preporuča izbjegavati.

Komentari nutricionista

Komentar na navedenu preporuku pitali smo i hrvatske nutricioniste pa vam donosimo njihove odgovore:

"Kokosovo ulje je izvrsna zamjena za termičku obradu hrane na visokim temperaturama za osobe koje ne jedu hranu životinjskog podrijetla. Za sve ostale koji jedu hranu životinjskog podrijetla za termičku obradu do cca. 160°C koristi se maslinovo ulje, a ako se tretira iznad 160 onda je preporuka koristiti svinjsku mast.

Aproksimativna koncentracija masnih kiselina u kokosovo ulje (srednji raspon u izvoru)*:

Kao što vidite iz sastava dominira laurinska zasićena masna kiselina koja spada u zasićene masti, a zasićene masti su aterogene. Kokosovo ulje je izvor srednjelančanih masnih kiselina koje potiču metabolizam, povećavaju energijski unos i osiguravaju sitost. Međutim, isto tako ako se previše unose Laurinska i miristinska  potiče reaktivnost trombocita, a njihovo nakupljanje na stijenci arterije važna je faza u razvoju ateroskleroze.

Kokosovo ulje važan je izvor zasićenih masnih kiselina, a problem su procesirani industrijski proizvodi! Posebno se ovdje ističu niskomasni proizvodi iz kojih se izvukla mast, a dodao se šećer za kojeg se smatra da je neovisni rizični faktor za razvoj metaboličkog sindroma!

No, valja istaći da su trans masne kiseline najveći problem jer je dokazano da je unos industrijskih proizvoda koji sadrže trans masti (djelomično očvrsnuto ili hidrogenizirano biljno ulje ili mast) povezan sa sveukupnom smrtnosti!

Da zaključimo, preferira se sve konzumirati u umjerenim količinama. Uvijek prednost treba dati mediteranskom načinu prehrane, maslinovom ulju, bučinom ulju, orašastim plodovima, sjemenkama, ali u umjerenoj količini koristiti i maslac, margarin i svinjsku mast, zašto ne!", ističe nutricionistica Eva Pavić, mag.spec.dipl.ing., sveučilišna specijalistica kvalitete i sigurnosti hrane i rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb.

„Ne slažem  se s izjavom da kokosovo ulje treba izbjegavati, već preporučujem umjerenost u svemu, pa tako i u upotrebi kokosovog ulja. Ono kao zasićena masnoća ima prednost pred ostalim biljnim uljima prilikom pripreme hrane. Kod pripreme hrane mogu preporučiti ekstradjevičansko maslinovo ulje (pogotovo ako govorimo o dinstanju), ali i životinjsku mast ili maslac. Kokosovo ulje može najnormalnije biti dio uravnotežene prehrane.“, ističe Katarina Zupančič, dip.ing. nutricionistica.

„Kokos je tropska namirnica koja je sve više prihvaćena na našim prostorima i koristi se u kulinarstvu i u svrhu ljepote i zdravlja . Osnovni sastojak kokosovog ulja je laurinska kiselina, koja ima snažno antivirusno i antibakterijsko djelovanje te nas tako štiti od mnogih bolesti. Drugi je sastojak kokosovog ulja kaprilna kiselina koja potiče razvoj dobrih bakterija, posebice bakterija mliječne kiseline. Prednost kokosovog ulja pred drugim uljima su i srednjelančane masne kiseline, koje se u ljudskom organizmu lako probavljaju i apsorbiraju te ne opterećuju probavni sustav. Ove masne kiseline ne ugrožavaju krv već direktno odlaze u jetru, gdje se pretvaraju u energiju.

Upravo zbog energije koju dobiva iz kokosovog ulja, tijelo duže zadržava osjećaj sitosti. Ova vrijedna namirnica pomaže pri sniženju kolesterola, pospješuje apsorpciju vitamina i važnih minerala poput kalcija, magnezija i željeza. Redovito korištenje kokosovog ulja doprinosi održavanju zdravlja crijeva, smanjenju tjelesne težine i normaliziranju metabolizma. Ukoliko se kokosovo ili bilo koje drugo ulje ili mast koristi u većoj količini, može izazvati povećane vrijednosti kolesterola.

Neka istraživanja su pokazala kako djevičansko hladno prešano kokosovo ulje smanjuje kolesterol i smanjuje rizik od krvožilnih bolesti jer te zasićene masti povećavaju razinu dobrog kolesterola.

Najbolje je koristiti kokosovo ulje u sirovom obliku jer na takav način dobivate najveću dobrobit od njegovih ljekovitih sastojaka. Međutim zbog izuzetne otpornosti na visoke temperature, kokosovo možete koristiti za pečenje ili prženje hrane - za razliku od drugih ulja koja na višim temperaturama drastično mijenjaju svoja svojstva te postaju kancerogena. Na hladnijoj temperaturi kokosovo je ulje u čvrstom stanju pa ga se zove i kokosova mast, a na oko 23 stupnja prelazi u tekuće stanje.

Uz kokosovo ulje koje sve više preporuča u kulinarstvu zbog navedenih svojstava, za pečenje se preporuča palmino ulje, suncokretovo ili bademovo ulje ili u novije vrijeme sve više se preporuča svinjska mast.“, ističu iz nutricionističko-dijagnostičkog centra Nutrilife Centar d.o.o.

„Ne radi se o nikakvoj novosti da kokosovo ulje nije najbolji izbor što se prehrambenih ulja tiče. Njegovo korištenje jedan je u nizu prehrambenih mitova. A treba li ga u potpunosti izbjegavati? Ne, kao ni bilo koju drugu namirnicu. Međutim nikako ga ne preporučam koristiti kao glavno ulje za pripremu hrane.

Umjesto kokosovog ulja, savjetujem da za kuhanje (termičku obradu) koristite maslinovo ulje. Zaboravite na priču da nije termostabilno, jer jest. Kod termičke obrade nije nužno korištenje ekstra djevičanskog budući da se dobar dio njegovih benefita na taj način gubi.“, ističe Bojan Stojnić, mag. nutr., konzultant za nutricionizam.

*izvor: Wikipedia

Objavljeno 05.07.2017.