U posljednjih par godina jako se puno govori o superhranama, namirnicama koje su, kako tvrde njihovi pobornici, nutritivno superiornije od ostalih te koje svakako treba uvrstiti u svakodnevnu prehranu.

Svoje mišljenje o superhranama podijelila je s nama i Eva Pavić, mag.spec.dipl.ing., sveučilišnu specijalisticu kvalitete i sigurnosti hrane i rukovoditeljicu Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb.

Što mislite o tzv. superhranama i koju biste izdvojili kao neku koju svakako treba uvrstiti u prehranu?

Pojam 'super hrana' se odnosi na namirnice koje su bogate nutrijentima, kao što su antioksidansi, vitamini i minerali, vlakna, te makronutrijenti; ugljikohidrati, bjelančevine i masti.

Nisam pobornica super hrane jer niti jedna namirnica nema sve hranjive sastojke koje su organizmu potrebne. Naravno, da ima dosta hrane koja ima visoko nutritivno bogatstvo, a to znači da u svom sastavu ima značajne količine vitamina, minerala, vlakana, antioksidansa i sl. Već sam dosta takvih namirnica spomenula, jedne od njih koje nisam nabrojala su pseudožitarice, avokado, šljive, rajčica, kelj, raštika, zeleni čaj i sl.

Međutim, zagovornica sam mediteranskog stila prehrane. Klasičan primjer je tradicionalna „mediteranska prehrana“ koja se sastoji od visokog unosa maslinovog ulja, voća, orašastih plodova, povrća, žitarica, mediteranskih začina; umjerenog unosa (konzumacije) ribe i peradi; niskog unosa mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa, industrijskih mesnih proizvoda i slatkiša; te vina u malim količinama, uz obrok.

Znanstvena istraživanja govore da je prehrana na mediteranski način izravno povezana s osjetnom redukcijom mortaliteta ljudi. Odavno se smatra modelom prehrane koja pruža zaštitnu ulogu i prevenciju upalnih procesa, bolesti srca i krvnih žila, šećerne i drugih bolesti. Međutim, povoljan utjecaj nije rezultat samo jedne namirnice nego upravo sinergije svih namirnica koje čine temelj mediteranske prehrane.

KBC Zagreb i KB Dubrava već niz godina za svoje pacijente imaju mediteransku dijetu kao jednu od opciju koja se nudi u bolnicama. Upravo ovakav način prehrane, sastavljen je prema svim postulatima mediteranske prehrane. Promocija mediteranske prehrane ne bi trebala biti samo u mediteranskim zemljama, nego s obzirom na njene korisne učinke na prevenciju pretilosti, ovaj stil života trebao bi biti dio strategije prevencije pretilosti u zemljama EU.

Takav način prehrane obiluje „zdravim“ ugljikohidratima, dobrim i kvalitetnim proteinima, „zdravim“ masnoćama, visokim udjelom vlakana, antioksidansa, magnezija i nezasićenih masnih kiselina, što dodatno doprinosi pozitivnom učinku mediteranske prehrane na prevenciju i tijek kroničnih nezaraznih bolesti koje su u značajnom porastu upravo zbog načina i stila života.

Pročitajte i odgovore na druga pitanja nutricionistici Evi Pavić:

Koji je najbolji primjer doručka i koje namirnice treba svakodnevno jesti?

Koji je najoptimalniji broj obroka u danu i što mislite o preskakanju obroka?

Koji je zdravi slatkiš i što grickati pred televizorom?

Koji su dodaci prehrani zaista potrebni i kome?

Koje su najčešće greške u prehrani običnog čovjeka?

Eva Pavić, mag.spec.dipl.ing., sveučilišna je specijalistica kvalitete i sigurnosti hrane. Rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb te radi kao predavač na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Autorica je i koautorica nekoliko publikacija, poglavlja u udžbenicima i obrazovnih brošura na temu dijetoterapije i pravilne prehrane.

Održala je više od 100 predavanja. Bila je članica radne skupine Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske za razvoj prehrambenih smjernica, standarda i normativa za prehranu djece u vrtiću i za školsku djecu te radne skupine za razvoj HACCP smjernica u institucionalnim kuhinjama. Bila je voditeljica projekta Ministarstva zdravlja za izradu Standarda za prehranu bolesnika u bolnicama.

Dopredsjednica je Udruge za nutricionizam i dijetetiku, članica Hrvatskog društva za aterosklerozu, Hrvatskog društva za kvalitetu i Udruge za pomoć obiteljima s fenilketonurijom Hrvatske. Područje interesa Eve Pavić uključuje upravljanje prehranom i dijetoterapiju.

Reference:

• Adherence to a Mediterranean-like dietary pattern in children from eight European countries. The IDEFICS study, International Journal of Obesity, 2014.
• Estruch R, et al., Primary Prevention of Cardiovascular Disease with a Mediterranean Diet. N Engl J Med. 2013.

Objavljeno 15.03.2017.