Kada se govori o preporučenom broju obroka, kao i u mnogim drugim temama koje se tiču prehrane, nema unificiranog stajališta među stručnjacima. Također, niz je zagovornika prehrana koje imaju duže i kraće postove, periode bez unosa hrane. Istovremeno, struka se s ovim načinom i učestalošću unosa hrane ne slaže.

Našu sugovornicu Evu Pavić, mag.spec.dipl.ing., sveučilišnu specijalisticu kvalitete i sigurnosti hrane i rukovoditeljicu Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb, zamolili smo za komentar i odgovor na ova dva goruća pitanja: 

Koji je najoptimalniji dnevni broj obroka i koje su prednosti takve raspodjele naspram drugih?

Najoptimalnije je dnevno imati 5 obroka, od toga 3 glavna obroka (doručak, ručak i večera), te 2 međuobroka između glavnih obroka, uglavnom se misli na neko voće ili mix voća i jogurta.

Obroke bi trebalo pravilno rasporediti tijekom dana, a vremenski razmak između glavnih obroka trebao bi biti 4 do 5 sata, otprilike koliko i traje probava prosječnog obroka. Večera bi trebala biti 2 do 3 sata prije spavanja. Takvom raspodjelom obroka nećemo unositi velike količine hrane.

Međutim, i kod ovog pitanja ima različitih stavova i istraživanja koja su pokazala da jedući samo 2-3 obroka ispitanici su brže gubili na tjelesnoj masi.

Mislim da kod ove preporuke za zdrave ljude nema konsenzusa, nego da moramo sami osluškivati i poštovati svoje tijelo. Svi smo mi različite osobe i ne odgovara svima ista pravila. Nekima će biti dovoljno 2-3 obroka, a neki će morati jesti i do 6 obroka dnevno.

Osnovna preporuka je da obroci budu uravnoteženi, raznovrsni, bogati vlaknima i niskokalorični, ako je to ikako moguće.

Što mislite o dijetama koje promoviraju samo jedan obrok dnevno (warrior diet i sl.)? Koje su pozitivne i negativne strane takvih dijeta?

U 2001. godini, Ori Hofmekler objavio je Warrior dijetu kako bi pomogao ljudima da se riješe viška kilograma, te jo-jo efekta kojeg uzrokuju različite moderne dijete. On temelji svoj plan prema predindustrijskom dobu.

Hofmekler je osmislio dijetu koja se temelji na promatranju i mišljenju, a ne na znanosti. On zagovara kontrolirani post i vježbanje na gotovo prazan želudac, a unos hrane baziran je samo na jednom obroku dnevno prema iskustvima u izraelskoj vojsci i istraživanju ratnika kao što su drevne Sparta i Rim.

Hofmeklerova preporuka je u suprotnosti sa suvremenim konceptima u prehrani. Niti smo mi u ratu niti živimo ratnički, niti nam neurološki sustav funkcionira kao u ratničkom pohodu. Možda u tim uvjetima ovo ima smisla, ali u načinu života kako živimo mi, sigurno ne.

Još 1930-ih, znanstvenici su istraživali prednosti smanjivanja kalorija preskakanjem obroka. Za to vrijeme, jedan američki znanstvenik otkrio da je značajno smanjenje kalorija pomoglo da miševi žive duže. U novije vrijeme, istraživanja su utvrdila isto u voćnih mušica, glista i majmuna. Istraživanja su također pokazala da smanjenje potrošnje kalorija za 30% do 40% (bez obzira kako se to radi) može produljiti životni vijek za trećinu ili više.

Osim toga, tu je podatak koji ukazuju da ograničavanje unosa hrane može smanjiti rizik od mnogih uobičajenih bolesti. Međutim, moramo biti jasni da se istraživanja na životinjama, ne mogu samo tako prepisati na ljude.

Činjenica je da ova dijete nije uvrštena među najčešće dijete koje se provode u svijetu, koje svake godine ekspertni tim stručnjaka obrađuje i objavi na U.S. News & World Report, Best Diets Rankings. Ako ćete se prisiliti da pratite određene metode, to vam dugoročno neće pomoći.

Morate pronaći metodu vježbanja i načina prehrane koja će Vama odgovarati i uz koju ćete se vi najbolje osjećati i koja će vam davati rezultate, inače nema dugoročnog uspjeha. Uvijek je u pozadini trud vježbanja i odricanje od prejedanja.

Pročitajte i odgovore na druga pitanja nutricionistici Evi Pavić:

Koji je najbolji primjer doručka i koje namirnice treba svakodnevno jesti?

Koji su dodaci prehrani zaista potrebni i kome?

Koji je zdravi slatkiš i što grickati pred televizorom?

Što mislite u superhranama i koja je najbolja prehrana?

Koje su najčešće greške u prehrani običnog čovjeka?

Eva Pavić, mag.spec.dipl.ing., sveučilišna je specijalistica kvalitete i sigurnosti hrane. Rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb te radi kao predavač na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Autorica je i koautorica nekoliko publikacija, poglavlja u udžbenicima i obrazovnih brošura na temu dijetoterapije i pravilne prehrane.

Održala je više od 100 predavanja. Bila je članica radne skupine Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske za razvoj prehrambenih smjernica, standarda i normativa za prehranu djece u vrtiću i za školsku djecu te radne skupine za razvoj HACCP smjernica u institucionalnim kuhinjama. Bila je voditeljica projekta Ministarstva zdravlja za izradu Standarda za prehranu bolesnika u bolnicama.

Dopredsjednica je Udruge za nutricionizam i dijetetiku, članica Hrvatskog društva za aterosklerozu, Hrvatskog društva za kvalitetu i Udruge za pomoć obiteljima s fenilketonurijom Hrvatske. Područje interesa Eve Pavić uključuje upravljanje prehranom i dijetoterapiju.

Objavljeno 24.02.2017.