Jeste li ikad čuli za pojam „prikrivene gladi“? Radi se o stanju koje pogađa čak 2 milijarde ljudi, diljem svijeta, a njezin uzrok je manjak esencijalnih mikronutrijenata u prehrani, poput vitamina i minerala. Iako se manjak ovih nutrijenata ne zamjećuje odmah na pojedincu, ali posljedice mogu biti jako ozbiljne: sežu od smanjene otpornosti na bolesti, mentalnih tegoba pa čak do smrti.

"Prikrivena glad" kao globalni problem

Iako se „prikrivena glad“ znatno češće javlja u zemljama u razvoju, ovaj fenomen je uzrok zabrinutosti zdravstvenih institucija u razvijenim zemljama. Primjerice, manjak joda je vrlo čestu uzrok zdravstvenih problema u razvijenim zemljama. Više od 25% američke djece ima manjak kalcija, magnezija ili vitamina A, a više od 50% djece ima manjak vitamina D i E.

Nekoliko je mogućih uzroka prikrivene gladi u razvijenim zemljama. Konzumacija jeftine, energetski bogate, a nutritivno siromašne prerađene hrane glavni je uzrok prikriven gladi, posebno kod skupina slabije ekonomske moći. U usporedbi sa svježim namirnicama od prije nekoliko desetljeća, današnja svježa hrana je nutritivno siromašnija, što se pripisuje slabijoj kvaliteti zemlje izazvanoj slabijim upravljanjem poljoprivredom te klimatskim promjenama.

Porast broja vegetarijanaca i vegana

Značajno povećanje broja vegetarijanaca i vegana u razvijenim zemljama direktno se povezuje povećanjem broja osoba koje imaju manjak nutrijenata, odnosno prikrivenu glad.

Prehrana bazirana na namirnicama biljnoga porijekla ima niz prednosti: smanjuje rizik od razvoja kroničnih bolesti, a i ima pozitivan utjecaj na okoliš radi utjecaja na smanjenje onečišćenja, ali loše isplanirana veganska ili vegetarijanska prehrana koja ne nadomješta esencijalne nutrijente koje nalazimo u namirnicama životinjskog porijekla može dovesti do ozbiljnih deficijencija mikronutrijenata.

Zdravlje kostiju je ozbiljan problem kod velikog postotka vegana. Naime, ova skupina često ima smanjen unos kalcija i vitamina D, što rezultira sniženim razinama vitamina D u krvi te smanjenom gustoćom kostiju. Stopa fraktura kostiju je gotovo triput veća kod vegana u usporedbi s osobama koje jedu namirnice životinjskog porijekla.

Također, vegani često imaju smanjene razine omega-3 masnih kiselina i joda te vitamina B12. Upravo se B12 najčešće dobiva iz namirnica životinjskog porijekla, pa je kod vegana manjak ovog vitamina puno češći nego kod vegetarijanaca i osoba koje jedu meso.

Simptomi manjka B12 su ekstremna slabost i umor, loša probava te usporeni razvoj kod djece. Ukoliko se ne reagira, kronični manjak vitamina B12 može dovesti do ozbiljnih oštećenja živaca. Čak i snižene razine B12, a koje se još uvijek ne smatraju deficijencijom, mogu biti uzrok zdravstvenih problema te povećanog rizika od srčanih bolesti.

Moguća rješenja

Vegani mogu spriječiti deficijencije vitamina i minerala odabirom namirnica koje su pojačane mikronutrijentima te uzimanjem dodataka prehrani kojima će spriječiti manjak pojedinih vitamina i minerala.

Nažalost, veganski dodaci prehrani često imaju nisku biološku aktivnost. Primjerice, veganski D2 dodatak prehrani je značajno manje učinkovit u podizanju razine vitamina D u krvi od vitamina D3 koji nije primjeren za vegane.

Stoga, na svakom je veganu, kojem je cilj održavanje zdravlja i zadovoljenje svih nutritivnih potreba organizma, da pomno planiranom prehranom i kvalitetnim dodacima prehrani pokuša unijeti sve potrebne nutrijente u dovoljnim količinama kako bi se zadovoljile potrebe organizma i doprinijelo održavanju zdravlja na optimalnoj razini.

Reference:

1. Appleby P, Roddam A, Allen N, Key T. Comparative fracture risk in vegetarians and nonvegetarians in EPIC-Oxford. European Journal of Clinical Nutrition volume 61, pages 1400–1406 (2007)
2. Crowe FL, Steur M, Allen NE, Appleby PN. i sur. Plasma concentrations of 25-hydroxyvitamin D in meat eaters, fish eaters, vegetarians and vegans: results from the EPIC–Oxford study. Public Health Nutrition. Volume 14, Issue 2 Vebruary 2011 , pp. 340-346.
3. Green R, Allen LH, Bjorke-Monsen AL, Brito A i sur. Vitamin B12 deficiency. Nat Rev Dis Primers. 2017 Jun 29;3:17040.
4. McEvoy CT, Temple N, Woodside JV. Vegetarian diets, low-meat diets and health: a review. Public Health Nutrition. Volume 15, Issue 12 December 2012 , pp. 2287-2294.
5. Pawlak R, Lester SE, Babatunde T. The prevalence of cobalamin deficiency among vegetarians assessed by serum vitamin B12: a review of literature. European Journal of Clinical Nutrition volume 68, pages 541–548 (2014)
6. Pawlak R, Parrot SJ, Raj S, Cullum-Dugan D, Lucus D. How prevalent is vitamin B12 deficiency among vegetarians? Nutrition Reviews, Volume 71, Issue 2, 1 February 2013, Pages 110–117.
7. Petti A, Palmieri B, Vadala M, Laurino C. Vegetarianism and veganism: not only benefits but also gaps. A review. Progr Nutr. 2017, Oct.6; 19(3):229-42.
8. Phillips F. Vegetarian nutrition. Nutrition Bulletin. Volume30, Issue2. June 2005. Pages 132-167
9. Tong TYN, Key TJ, Sobiecki JG, Bradbury KE. Anthropometric and physiologic characteristics in white and British Indian vegetarians and nonvegetarians in the UK Biobank. The American Journal of Clinical Nutrition, Volume 107, Issue 6, June 2018, Pages 909–920.
10. Woo KS, Kwok TCY, Celermajer DS. Vegan Diet, Subnormal Vitamin B-12 Status and Cardiovascular Health. Nutrients 2014, 6(8), 3259-3273

Objavljeno 28.08.2019.