Proteini doprinose održavanju i rastu mišićne mase. No, osim toga, proteine se može nazvati gradivnim blokovima života. Naime, sve stanice, sva tkiva i svi organski sustavi u našemu tijelu sadrže proteine. Upravo stoga jasna je i važnost proteina u prehrani. Prema savjetima nutricionista, dnevni unos proteina treba biti u rasponu od 1 do 3 g/kg tjelesne mase pojedinca, ovisno o njegovim aktivnostima.

Nažalost, mnogi u svojoj prehrani nemaju dovoljan unos proteina, a posebno je to čest slučaj kod osoba koje su na vegetarijanskoj ili veganskoj prehrani. No, osmišljenom prehranom bogatom povrćem koje je bogato proteinima, moguće je povećati unos ovog važnog nutrijenta, neophodnog za očuvanje zdravlja i pravilan rad organa.

Donosimo vam popis 10 povrća koje ima najveći udio proteina:

1. Soja, zrno 16,5g proteina /100g

Soja je bogata folatima, vitaminom K, kalcijem, magnezijem, željezom i vlaknima i ima visok udio proteina. Pridaje joj se niz pozitivnih učinaka na zdravlje: od smanjenja rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti do prevencije razvoja karcinoma i poboljšanja zdravlja kostiju.

2. Sojine klice 13,1g proteina /100g

Klice su nutritivno iznimno bogata namirnica, bogata, osim proteinima, i vitaminom C te vitaminima B skupine. Kalorijski, radi se o iznimno niskokaloričnoj namirnici koja u 100 grama ima samo 81 kaloriju. Kao i soja, i njezine klice su bogate folatima koji pomažu organizmu u proizvodnji crvenih krvnih zrnaca, aminokiselina i DNA te u prevenciji anemije i niza drugih bolesti.

3. Leća 8,3g proteina /100g

Leća je nepravedno zapostavljena namirnica bogata vlaknima, a s jako niskim udjelom masti. Bogata je folatima, bakrom, fosforom, manganom i željezom te vitaminima B skupine. Leći se, osim dobrobiti s problemima s probavom i zatvorom pripisuju i pozitivni učinci u održanju zdravlja srca i kardiovaskularnog sustava te regulaciji krvnog tlaka i šećera u krvi.

4. Grah 7,1g proteina /100g

Studije potvrđuju da grah (posebno crveni) pomaže u održavanju zdravlja probavnog trakta, posebno crijeva. Grah je bogat molibdenom, folatima, vlaknima, bakrom, manganom i vitaminom B1. Osim u zdravlju probavnog sustava, grah pogoduje regulaciji razine šećera u krvi, kardiovaskularnom zdravlju te smanjuje rizik od razvoja karcinoma.

5. Bob 6,8g proteina /100g

Ni bob, kao ni leća, u našoj prehrani nema zasluženo mjesto iako se radi o iznimno kvalitetnoj namirnici. S visokim udjelom vlakana i proteina, svakako treba biti namirnica iz koje će se dobivati proteini biljnoga porijekla.

6. Kvinoja 5g proteina /100g

Od vitamina kvinoja sadrži tiamin, riboflavin, niacin, pantotensku kiselinu, folnu kiselinu, vitamine A, E i B skupine. Kada govorimo o mineralima, u kvinoji se mogu naći kalcij, željezo, magnezij, fosfor, cink, bakar, mangan i selen.

7. Grašak 5,4g proteina /100g

Grašak je bogat vitamina A, B6 i C, a od minerala kalijem, željezom, magnezijem i kalcijem. Također, njegov visok udio vlakana čini ga iznimno dobrom namirnicom za regulaciju probave i održavanje zdravlja probavnog sustava.

8. Kelj 4,3g proteina /100g

Kelj obiluje manganom, kalcijem, željezom i magnezijem. Od vitamina kelj je izvrstan izvor vitamina C, K te B kompleksa. Kelj je bogat glukozinolatima i antioksidansima te ima antiupalna svojstva. Bogat je vlaknima koja održavaju crijevnu mikrofloru, reguliraju rad crijeva, te povećavaju osjetljivost na inzulin.

9. Šampinjoni 3,6g proteina /100g

Šampinjoni su jedna od najpoznatijih vrsta gljiva, koja se priprema na niz načina. Sa samo 26 kcal na 100 grama, radi se o izrazito niskokaloričnoj namirnici, koja je dobar izvor riboflavina i niacina, a od minerala selena koji je antioksidans s antikancerogenim djelovanjem.

10. Mahune 3,5g proteina /100g

Mahune su bogate vitaminom C, K te vitaminima B kompleksa, a od minerala kalijem, željezom, magnezijem i kalcijem. Imaju nisku energetsku vrijednost (samo 31kcal na 100g), a među zdravstvenim prednostima ističe se uspostavljanje ravnoteže leukocita u krvi te poboljšanje probave zbog bogatstva celuloze u mahunama.

Objavljeno 19.04.2024.