Bilo radi sjedilačkog načina života, premalo vježbanja ili možda određene ozljede, donji i gornji ukriženi sindrom je česta pojava.

Ukriženi sindrom je disfunkcija u mišićima koja opisuje pojavu kada su određeni mišići neaktivni dok su njima suprotni mišići preaktivni. U sportu, ali i u svakodnevnom životu se treba težiti da su svi mišići u balansu, odnosno, da svi rade na optimalnoj razini.

Pojava jednog odviše aktivnog ili hipertrofičnog mišića može veoma lako utjecati na neaktivnost i gašenje drugog mišića. Upravo to se događa u ukriženom sindromu.

Ali što znači pojam preaktivno/facilitirano odnosno neaktivno/inhibirano? Ova dva pojma u se odnose na dvosmjernu komunikaciju mozga i mišića putem središnjeg i perifernog živčanog sustava. Inhibicija znači da je neuronska veza odsutna, zaobiđena, nepotpuna, slaba ili nadjačana.

Facilitacija znači da je neuronska veza jaka, pretjerano aktivna ili hiperaktivna. Facilitirani mišić može se usporediti s osobom koja stalno viče  "izaberi me!", svaku priliku koju dobije i mozak je većinom puta i posluša. Inhibirani i facilitirani mišići mogu imati isti osjećaj kada ih dodirnete. Drugim riječima, oboje su  čvrsti i napeti na dodir, oba mišića mogu biti i bolna na dodir.

Gornji ukriženi sindrom

Gornji ukriženi sindrom je disbalans mišića u gornjem dijelu tijela. Prezentira se tako da klijent ima anteriorni pomak glave, zaobljena ramena prema naprijed i zaobljeni gornji dio leđa, dodatno prsni mišići na dodir su veoma bolni i čvrsti. Na slici gore je vidljivo kako je ova disfunkcija dobila svoje ime.

Prsni mišići na prednjoj strani i gornji trapez i levator scapule na stražnjoj strani tijela su preaktivni, dok su pregibači vrata i rhomboideus serratus anterior neaktivni.

Donji ukriženi sindrom

Donji ukriženi sindrom je disfunkcija mišića koja povećava krivinu donjeg dijela kralježnice te ga opisuju slabi i inhibirani abdominalni mišići na prednjoj strani i slab gluteus maximus na stražnjoj strani tijela dok su facilitirani / previše aktivni mišići pregibači kuka i torakolumbalni ekstenzori odnosno mišići donjeg dijela leđa.

Ovaj sindrom često karakterizira bol u donjem dijelu kralježnice i često veoma osjetljiv quadriceps mišić.

Kako dođe do inhibicije/facilitacije mišića?

Postoji više uzroka ovog disbalansa, ali su najčešći loša postura tijekom dana (čitaj: često sjedenje za kompjuterom ili nekim uređajem) i, onaj kontroverzniji, vježbanje određenih mišića previše, a zanemarivanje drugih mišića.

Prvi uzrok je svima jasan, ukoliko čovjek konstantno sjedi, mišići vrata, prsa i pregibači kuka se skraćuju jer nemaju potrebu biti u svojem normalnom stanju, nasuprot njih, mišići vrata, gornjeg dijela leđa i gluteus izdužuju i postaju inhibirani.

Drugi kontroverzni slučaj pojave gornjeg ukriženog sindroma opisuje realizaciju loše programiranog treninga kada se npr. u teretani previše vježbaju prsni mišići koji malo po malo zaobljuju ramena prema naprijed. U tom slučaju čovjek ne može podignuti ruke iznad glave bez da mu se izvija trup, dodatno, koliko god vježbali prsne mišiće oni i dalje stagniraju i ne povećavaju svoj obujam.

Važno je za naglasiti da osoba može imati i oba sindroma istovremeno!

Kako izliječiti ukriženi sindrom?

U odnosu facilitiranog i inhibiranog mišića – facilitator će uvijek pobijediti. To znači da ukoliko klijent ima donji ukriženi sindrom ne smijemo odmah početi s jačanjem inhibiranih mišića gluteusa i trbuha. Facilitirani mišići donjeg dijela leđa i pregibači kuka su i dalje previše aktivni te će svaki pokušaj vraćanja u balans pasti u vodu.

Prva stvar što se treba napraviti u svrhu poboljšanja stanja sindroma je opustiti facilitirane mišiće. To znači da ili manualnim masažama ili lopticama ili foam rollerima lagano izmasirati mišić, ali veoma oprezno! Facilitirani mišić ne voli opuštanje nego pokušava zadržati svoj čvrst tonus. Upravo radi toga treba biti veoma nježan s masažama i opuštanjima mišića kako cijeli proces ne bi bio previše bolan.

Nakon opuštanja facilitiranih mišića potrebno je aktivirati inhibirane ili neaktivne mišiće. Aktivacija mišića ne znači da vam treba uteg ili veliko opterećenje. Mišić se aktivira veoma laganim kretnjama s 8 do 10 ponavljanja samo. Npr, aktivaciju gluteusa maximusa bi napravili ležeći na leđima sa savijenim koljenima i stopalima na površini, jednom nogom bi počeli gurati površinu na kojoj stojite dok ne osjetite aktivaciju mišića.

Nakon opuštanja i aktivacije svih mišića koji su zahvaćeni disbalansom čovjek bi se odmah trebao osjećati uspravnije i mogući bolovi u leđima bi se trebali znatno smanjiti.

Slušajte svoje tijelo kada vam kaže da ga određeni mišić konstantno boli pri masiranju, ono vam daje informaciju da se određena disfunkcija u tijelu događa na koju bi trebali pravovremeno reagirati. Ako sami ne znate protumačiti informaciju posjetite kineziterapeuta ili fizioterapeuta.

Objavljeno 16.12.2022.