Danas su svi pod stresom. I oni koji jesu i oni koji nisu. Stres je postao i opravdanje i pojašnjenje svakog lošeg ponašanja, kako u poslovnim, tako i u privatnim situacijama. Istovremeno, ako negdje pokušate reći da eto, vi niste pod stresom ili se znate nositi sa svojim stresnim situacijama, dva su scenarija kako će vaš stav biti protumačen:

Zapravo uopće niste svjesni pod kolikim ste zapravo stresom, ili

• Negirate da ste pod stresom.
• Dakle, gotovo pa je nedopušteno biti pod stresom.

Naravno, tu sveopću pojavu i „modu“ stresa prati i jedna jako unosna industrija, farmaceutska koja na tržište izbacuje različite preparate koji „liječe stres“. Najčešće se radi o antidepresivima.

Stoga prije nastavka teksta odgovorite na sljedeća dva pitanja:

1. Jeste li zaista pod stresom?
2. Znate li koje su nuspojave antidepresiva koje uzimate?

Koji se lijekovi koriste za „liječenje“ stresa?

Ne postoji jedna specifična porodica lijekova koja se koristi za smanjenje stresa. Umjesto toga, liječnici mogu propisati niz lijekova za rješavanje specifičnih simptoma povezanih sa stresom.

Primjerice, sedativi (koji se također nazivaju i sredstvima za smirenje, hipnoticima i / ili anksioliticima), antidepresivi i beta-blokatori korišteni su kako bi se ljudima pomoglo nositi se sa stresom.

No, kao i sa svim drugim lijekovima, i s lijekovima koje se uzima za stres treba biti oprezan. Mnogi lijekovi koji su korisni za ublažavanje stresa izazivaju ovisnost. Ozbiljni bihevioralni i zdravstveni problemi mogući su kao posljedica uzimanja takve vrste lijekova.

Svi lijekovi koje se uzima za umanjivanje simptoma stresa imaju potencijal za nuspojave i zdravstvene rizike i mogu se koristiti samo na način koji je propisao odgovorni i licencirani liječnik. No, često to nije slučaj.

Antidepresivi

Antidepresivi su jedna od skupina lijekova koje se propisuju u liječenju stresa. Iako im je primarna funkcija, kako im samo ime kaže, liječenje depresije i sličnih stanja, koristi ih se i smanjenje simptoma stresa. Iz porodice antidepresiva za stres se najčešće propisuju selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI).

SSRI lijekovi su dobili ime po svojem djelovanju na neuronskoj razini mozga. Neuroni (primarne stanice mozga i leđne moždine) međusobno komuniciraju upotrebom kemijskih poruka poznatih kao neurotransmiteri. Smatra se da jedan od tih neurotransmitera, serotonin, igra važnu ulogu u depresiji i anksioznim stanjima.

Tijekom procesa neuronske komunikacije, neuron odašiljača oslobađa neurotransmitersku kemikaliju u prostor između neurona poznat kao sinapsa, gdje ona uspostavlja kontakt s neuronom te ga potiče na akciju. Nakon što je dovršio posao komunikacije, neuron koji šalje poruku "usisava" serotonin. Kada se to preuzimanje serotonina dogodi prebrzo što je slučaj kod depresije i anksioznosti.

SSRI i slični lijekovi usporavaju proces ponovnog preuzimanja tako da serotonin ostaje duže u sinapsi. Povećana razina serotonina može djelomično poboljšati raspoloženje osobe i smanjiti tjeskobne osjećaje.

Nuspojave antidepresiva

Prema neki studijama, oko 40 posto ljudi koji uzimaju antidepresive ima nuspojave, a oko 25 posto tih nuspojava smatra se vrlo uznemirujućim. Dva najčešća su seksualni problemi i povećanje tjelesne težine.

Kao i kod svakog drugog lijeka, i reakcije na antidepresive su različite. No, korištenje antidepresiva može imati niz nuspojava:

• mučnina
• glavobolja
• povećan apetit i povećanje težine
• gubitak seksualne želje i drugi seksualni problemi, kao što su erektilna disfunkcija i smanjen orgazam
• umor i pospanost
• nesanica
• suha usta
• zamagljen vid
• zatvor
• vrtoglavica
• agitacija
• razdražljivost
• anksioznost

Neki od navedenih nuspojava su češći, a neki se rjeđe pojavljuju.

Primjerice, čak oko 50% osoba koje uzimaju antidepresive bilježe gubitak seksualne želje, erektilnu funkciju i smanjen orgazam.

Druga, također vrlo česta nuspojava antidepresiva je nakupljanje kilograma. Uz ovaj problem, osobe na antidepresivima vrlo često imaju i povećan rizik od razvoja povišenog krvnog tlaka i dijabetesa tipa 2.

Kako liječiti stres?

Prije svega, imajte na umu da antidepresivi ne liječe uzrok vašeg stresa nego samo na kemijski način "zataškavaju" simptome. Stoga, prije svega, definirajte situacije koje kod vas bude osjećaj stresa, a potom krenite raditi na sebi kako biste smanjili utjecaj koji stres ima na vas. 

Evo zdravih načina kako se nositi sa stresom:

• Brinite se o sebi.
• Jedite zdrave, uravnotežene obroke.
• Redovito vježbajte.
• Redovito i dovoljno spavajte.
• Odmorite se ako se osjećate pod stresom.
• Razgovarajte s drugima. Podijelite svoje probleme i kako se osjećate s roditeljem, prijateljem, savjetnikom, liječnikom ili drugom osobom od povjerenja.
• Izbjegavajte droge i alkohol. Iako mnogi misle da se na taj način lakše nose sa stresom, oni dugoročno stvarau dodatne probleme i povećavaju stres koji već osjećate.
• Odmorite se od svega što vam stvara stres. 

I na kraju, zapamtite: svi lijekovi smanjuju simptome, ali ne riješavaju situacije koje vam pričinjavaju stres. Krenite ih prepoznavati i drugačije na njih reagirati, pa će i simptomi biti manji i neće biti potrebe za lijekovima i tom vrstom "prikrivanja istine". 

Objavljeno 08.02.2019.