Proizvodnja i potražnja za organski uzgojenom hranom raste godinama. Ima li organski uzgojena hrana prednost u prehrani nad konvencionalnom? Trebamo li konvencionalno uzgojenu hranu izbjegavati u prehrani? Koje su prednosti i mane jedne ili druge hrane? To su neka od najčešćih pitanja.

Ljudi najčešće biraju organsku hranu ispred konvencionalno uzgojene jer smatraju da je ta hrana nutritivno bogatija, a GMO proizvodi štetni za ljudsko zdravlje. Također, brinu kakav utjecaj imaju pesticidi na zdravlje i prirodu.

Definicije

Konvencionalni uzgoj karakterizira obrađivanje, oranje i gnojenje umjetnim i stajskim gnojivom, intenzivno pljevenje te čišćenje od samoniklog bilja. Sije se svake godina, a uz gnojiva se koriste pesticidi i herbicidi. Oranjem se tlo razrahljuje i oksigenira te oslobađa plodnost.

Kod prirodnog uzgoja se uzgajana kultura miješa sa samoniklim biljem te nema obrade tla niti gnojenja, pljevljenja, prskanja i orezivanja voćaka.

Organski uzgoj je dosta sličan prirodnom. Tlo se prve godine obrađuje i održava rahljenjem te pokrivanjem biomasom. Ako je to potrebno, dodaje se kompost te povremeno pljevi. Dozvoljeno je korištenje isključivo prirodnih pripravaka i čajeva. Koriste se većinom stare sorte sjemena koje nisu genetski modificirane.

Organski uzgoj uključuje i uzgoj u plastenicima i staklenicima pod umjetnim svjetlom i kontroliranim klimatskim uvjetima, a materijali koji se koriste moraju biti prirodni. Organski uzgoj također uključuje i prehranu te liječenje životinja.

Što kaže znanost?

Osobe koje preferiraju organski uzgojenu hranu su većinom visoko školovane, fizički aktivne žene koje brinu o zdravlju. Obično u prehrani imaju veći udio namirnica biljnog porijekla, sklonije su biranju vegetarijanske/veganske prehrane te konzumiraju manje procesiranih namirnica.

Kada govorimo o količini makronutrijenata (bjelančevine, masti, ugljikohidrati, udio dijetalnih vlakana), nema posebnih razlika u namirnicama. Organski uzgojena hrana je obično bogatija antioksidansima (specifično polifenolima), omega-3 masnim kiselinama (u mliječnim proizvodima) te ima bolji omjer masnih kiselina (organsko uzgojeno meso i mesni proizvodi).

Eko hrana sadrži manje toksičnih metabolita (teških metala poput kadmija, i ostataka pesticida i gnojiva) te smanjuje izloženost bakterijama otpornima na antibiotike.

Kao i uvijek sve je pitanje doze. Regulatorne agencije (EFSA u Europi i Ministarstvo poljoprivrede u SAD) su zadužene za praćenje ostataka pesticida. Njihova razina mora biti niža od MRL razine (Maximum Residue Level tj. maksimalna razina ostataka). Većina kontrolirane hrane sadrži manje ostataka pesticida od dozvoljenog.

Kliničke studije

U nekoliko studija je rađena zamjena jedne namirnice ili pića s njihovim organskim ekvivalentom. Nije nađena razlika između organske i ne-organske skupine (za referentni nutrijent, npr. likopen). Slični rezultati dobiveni su i u studijama koje su uključivale promjenu cjelokupne prehrane. Međutim, pronađena je razliku u količini pesticida izlučenih urinom.

Promatračke studije

Osobe koje konzumiraju organsku hranu imaju nešto veću koncentraciju spreme od onih na klasičnoj prehrani. Također, nađena je povezanost između niske izloženosti pesticidima i uspješnih ishoda trudnoće kod žena koje su prošle MPO. Rezultati ovog istraživanja definitivno zahtijevaju više pažnje i daljnje praćenje.

Postoje studije koje podržavaju manju pojavnost alergija i antropozofskog načina (okrenutog prirodi, u skladu s prirodom) života. Međutim, doprinos organske hrane u ovim studijama nije bio dovoljan.

Nutri – Net Sante Cohort Study (Francuska) i Million Women Study (UK) su najveće studije rađene na odrasloj populaciji koje istražuju povezanost s rakom. Obje su utvrdile smanjeni rizik od razvoj ne-Hodgkinovog limfoma s povećanom konzumacijom organske hrane. Problem s promatračkim studijama je u utvrđivanju uzročno – posljedične povezanosti.

Jesu li rezultati istraživanja takvi radi dugotrajne konzumacije organske hrane ili radi životnih čimbenika i prehrambenih navika?

Izlučivanje pesticida

Kao jednom od glavnih prednosti, zagovarači organske prehrane spominju izloženosti pesticidima u hrani. Većini pesticida smo izloženi kroz konzumaciju voća i povrća te mliječnih proizvoda i žitarica. Mala količina pesticida je prisutna u mesu, osim u jetri.

Kad govorimo o pesticidima, uglavnom se istražuju fosfatni spojevi (uključujući gliofosfat). Logično, organska hrana ih manje sadrži, te su kod osoba koje konzumiraju organsku hranu manje prisutni.

Problemi s istraživanjima

Osobe koje konzumiraju organsku hranu su općenito osobe koje prate zdraviji životni stil – redovito se kreću, konzumiraju više voća, povrća mahunarki, dijetalnih vlakana (općenito imaju bolje prehrambene navike). Upravo iz toga razloga je teško razlučiti kolika je uloga samog načina života, a koliko unos samo organske hrane.

Što se količine pesticida tiče, znamo da ih je manje u urinu osoba koje biraju organsku hranu, ali ne koliko ta razlika ima utjecaja na zdravlje. Svakako je ovo istraživanje bitno za one koje žele prevenirate moguće negativne posljedice.

Zaključak

Organski poljoprivrednici nisu jedini koji brinu o zemlji i planeti. I oni koji koriste konvencionalne metode žele održati zemlju dulje plodnom i obradivom. Količine herbicida se kontrolirane. Također, i u organskoj proizvodnji se koriste herbicidi (u obliku prirodnih pripravaka).

Organska hrana je skupa, i mnogi si je ne mogu priuštiti. Ako si možete priuštiti organske namirnice super, ali ako ne, ne grizite se. Primarno je birati nutritivno bogatu, sezonsku hranu i slijediti zdrave prehrambene navike.

Reference:

1. Razlika organski i konvencionalno uzgojenih namirnica – zdravlje. Dostupno na: Agroklub.com. Pristupljeno 15. listopada 2020.
2. Is Organic Food Better Than Conventional Food? Here’s The Deal. Dostupno na AbbyLangerNutrition.com. Pristupljeno 18. listopada 2020.
3. Vigar V, Myers S, Oliver C, Arellano J, Robinson S, Leifert C. A Systematic Review of Organic Versus Conventional Food Consumption: Is There a Measurable Benefit on Human Health? Nutrients. 2019 Dec 18;12(1):7.

Objavljeno 22.10.2020.