Iako smo često puta mogli čuti kako quinou svrstavaju u žitarice, quinoa je zapravo sjeme, a obzirom na ostale karakteristike koje posjeduje, u rodu je sa špinatom i repom. Kako nismo tolike cjepidlake, u članku ćemo se ipak držati naziva pseudožitarice.

Quinoa ili kvinoja svoje porijeklo vuče iz Južne Amerike gdje je još prije nekoliko tisuća godina činila temelj prehrane a pogotovo ratnika. Ova je namirnica u drevnoj civilizaciji Inka predstavljala izvor snage i izdržljivosti.

Sjemenke quinoe su mala okrugla zrna promjera od 1 do 3 mm, karakterizira ih pomalo orašasti okus i blago hrskava tekstura. Najčešće dostupna vrsta u nas je ona žute boje, no postoje i druge. Listovi čiji je okus sličan onom špinata ili blitve se također mogu konzumirati, no teško da ćete ih uspjeti naći u trgovinama.

Quinoi je nedavno ponovno vraćen puni sjaj zbog njenih iznimnih nutritivnih vrijednosti a UN je čak, 2013. godinu proglasio godinom quinoe.

Nutritivne vrijednosti

Quinoa (kvinoja) obiluje kompletnim izvorom bjelančevina obzirom da sadrži svih 9 esencijalnih aminokiselina što predstavlja osnovnu razliku u odnosu na ostale žitarice. Pored toga sadrži još i aminokiselinu lizin koja predstavlja esencijalan izvor rasta i oporavka tkiva.

Od vitamina tu su tiamin, riboflavin, niacin, pantotenska kiselina, folna kiselina, vitamini A, E i B skupine. Kada govorimo o mineralima, u quinoi se mogu naći kalcij, željezo, magnezij, fosfor, cink, bakar, mangan i selen.

Od ostalih nutrijenata quinoa na 100 g sadrži 7 g vlakana i karotenoide lutein+zeaksantin 163 mcg. Sve nabrojano s nutricionističkog gledišta daje joj zapravo epitete superžitarice iako to u svojoj osnovi nije. Objedinjeno u energetskoj vrijednosti, 100 g sirove quinoe sadrži 368 kcal/1593 kJ od čega je 64,1% ugljikohidrata, 14,1% proteina i 6% masti.

Blagotvorno djelovanje na zdravlje

Ova pseudožitarica ne sadrži gluten što ju čini pogodnom za sve koji provode bezglutensku dijetu ili pak boluju od celijakije. Posjeduje blagotvoran učinak na regulaciju probave iz razloga što predstavlja bogat izvor netopljivih vlakana koje ju pospješuju.

S obzirom na dobre masti u quinoi, pogodna je kod prevencija bolesti krvožilnog sustava i dijabetesa, a predstavlja i odličan izvor antioksidativne zaštite. Quinoa će biti djelotvorna i kod tegoba s migrenom jer mineral magnezij kojeg sadrži pomaže u opuštanju krvnih žila. Alergijske reakcije nisu povezane s konzumacijom quinoe tako da brizi nema mjesta.

Quinoa u kuhinji

Nakon našeg članka sigurni smo da ćete se uputiti u trgovinu po quinou i zato birajte one specijalizirane za zdravu prehranu. U njima se najčešće može naći pakiranje quinoe od 500 g, a potrebno ju je držati na suhom i tamnom mjestu do isteka roka trajanja.

Obzirom da je zrno quinoe presvučeno tankim slojem saponina koji ga štiti od vanjskih uvjeta u kojima raste, potrebno ju je dobro isprati u vodi prije kuhanja. Quinoa se kuha otprilike pola sata i to u omjeru 1 šalica quinoe, 2 do 3 šalice vode. Može se pripremati sama ili u kombinaciji s ostalim žitaricama poput riže, prosa ili amarantha. Dobro se slaže sa raznim povrćem, gljivama ili mesom.

Može biti dodatak salatama ili juhama a pogodna je i kod pripreme kruha ili kolača te ćete u tom slučaju koristiti quinoa brašno. Ako pak uspijete pribaviti lišće quinoe, pripremite ga poput blitve ili špinata i iznenadite svoje nepce novim okusima.

Donosimo nekoliko ideja kako quinou uključiti u svoju prehranu: 

• Poznati dragi okus: Kvinoja pizza kuglice
• Lagano i jednostavno za pripremu: Salata od quinoe i tune
• Šarena salata s kvinojom i kukuruzom
• Jaje u paprici sa špinatom i kvinojom
• Slatka kašica od kvinoje i šumskog voća

Objavljeno 27.05.2021.