Postoji neko uvriježeno mišljenje da je svježe povrće puno bolje od smrznutog i konzerviranog povrća. Neki ljudi idu toliko daleko da uopće ne žele jesti smrznuto i konzervirano povrće, jer misle da nešto nije uredu s njim. Neću puno okolišati u uvodu, idemo odmah vidjeti što kaže znanost.

Što kažu znanstvena istraživanja

Prvo istraživanje koje ćemo pogledati su proveli Hunter i suradnici (2002.) Uspoređivali su sadržaj antioksidansa kod špinata i graška, ovisno o tome je li povrće bilo svježe, zamrznuto ili konzervirano. Zaključili su da za promatrane vrste povrća, svježa i smrznuta varijanta imaju jednaku količinu antioksidansa, a konzervirano povrće sadrži manje antioksidansa. Također zaključuju da svježe povrće gubi na antioksidativnoj aktivnosti prilikom skladištenja, a o tome ćemo još kasnije.

Iduće istraživanje nam su proveli Scott i kolege (2005.) Ovdje su usporedili sadržaj karotenoida kod svježeg, smrznutog i konzerviranog kukuruza. Karotenoidi su pigmenti koji raznom povrću daju karakterističnu boju, na primjer bundevi, mrkvi, kukuruzu i rajčici. Nama su u prehrani zanimljivi radi antioksidativnih svojstava, a beta-karoten je i prekursor vitamina A. Da se vratimo na istraživanje, autori su zaključili da svježi i smrznuti kukuruz imaju podjednaku količinu karotenoida, dok je smrznuti kukuruz čak sadržavao više karotenoida.

Rickman i sur. (2007.) su napravili dvodijelni pregled dotadašnje literature na ovu temu te su uključili brojne vitamine, minerale i fitokemikalije te vlakna. Autori navode kako gubitak nutrijenata prilikom skladištenja svježeg povrća i voća može biti dosta veći nego što su kupci svjesni. S obzirom na to, iako se dio nutrijenata gubi prilikom smrzavanja i konzerviranja, krajnji rezultat je jako sličan. Upozoravaju kako se ne smije zanemariti doprinos smrznutog i konzerviranog povrća i voća nutritivno bogatoj prehrani te posebno ističu jednostavnost koju pružaju.

Posljednju studiju koju ćemo pogledati su proveli Li i kolege (2017.) Uspoređivali su količine vitamina C, beta-karotena i ukupnog folata u raznim vrstama povrća i voća, ovisno o tome koliko je svježe. Tri kategorije svježine su bile: 1. svježe, 2. smrznuto, 3. svježe koje je stajalo u frižideru pet dana. Ciljano su uključili ovu treću kategoriju, zato što ona jako dobro reflektira stvarne uvjete – ljudi doista u prosjeku čuvaju kupljeno povrće i voće oko 5 dana prije konzumacije. U većini slučajeva nije bilo značajnih razlika između različitih kategorija. U slučajevima kada je bilo razlika, generalno su smrznute namirnice bile bogatije nutrijentima od onih koje su stajale u frižideru 5 dana.

Iz promatranih istraživanja zaključujemo da su razlike između različitih oblika povrća i voća gotovo nepostojeće. Mogu postojati razlike između pojedinih nutrijenata i pojedinih namirnica, ali u široj slici je to od zanemarive važnosti. Smrznuto i konzervirano povrće nije ništa lošije od svježeg povrća.

Ušteda vremena

Najčešći razlog koji ljudi navode kako bi opravdali (ne)kvalitetu svoje prehrane je manjak vremena. Većina ljudi stalno nekamo žuri i nisu spremni odvojiti vremena na dugotrajnu pripremu hrane. Tako da su jednostavnost i brzina pripreme možda najveće prednosti smrznutog i konzerviranog povrća u praktičnom smislu.

Recimo da kao prilog uz glavno jelo želite napraviti mješavinu povrća s rižom. Ono što bi inače zahtijevalo da ogulite i nasjeckate mrkvu te očistite i nasjeckate mahune i papriku – sada zahtijeva samo da otvorite zamrzivač i istresete povrće u lonac/tavu. Ili umjesto dugotrajnog namakanja i kuhanja graha, potrebno je samo otvoriti konzervu i grah je spreman za konzumaciju. Ista je stvar i recimo s ciklom, samo otvorite staklenku i jedete.

Vrijeme je u današnjem užurbanom društvu najvrjedniji resurs tako da to daje dodatnu vrijednost smrznutom i konzerviranom povrću kao jednostavnim i brzim opcijama.

Zaključak

Smrznuto i konzervirano povrće je jednako bogato nutrijentima kao svježe povrće i nije ništa manje vrijedno. Pogotovo kada se uzme u obzir da svježe povrće zna stajati danima prije nego što se kupi te onda kod nas još nekoliko dana u frižideru.

Konzumacija smrznutog i konzerviranog povrća je jednostavan način kako si možete povećati kvalitetu prehrane bez ikakvog utroška vremena. Ja vam mogu na svom primjeru reći da sam osjetno povećao unos povrća upravo iz razloga što sam potpuno prigrlio smrznuto i konzervirano povrće.

Za kraj vas ostavljam sa sljedećom porukom:

Povrće i voće koje pojedete, neovisno o tome je li svježe, smrznuto ili konzervirano, daleko je korisnije za zdravlje od onog koje ne pojedete!

Izvori:

1. Hunter KJ i dr. The antioxidant activity and composition of fresh, frozen, jarred and canned vegetables Innovative Food Science and Emerging Technology, Vol. 3, No. 4, 2002, pp. 399-406.
2. Scott CE i dr. Comparison of carotenoid content in fresh, frozen and canned corn Journal of Food Composition and Analysis 18 (2005) 551–559
3. Rickman JC i dr. Nutritional comparison of fresh, frozen and canned fruits and vegetables. Part 1. Vitamins C and B and phenolic compounds J Sci Food Agric 87:930–944 (2007)
4. Rickman JC i dr. Nutritional comparison of fresh, frozen, and canned fruits and vegetables II. Vitamin A and carotenoids, vitamin E, minerals and fiber J Sci Food Agric 87:1185–1196 (2007)
5. Li L i dr. Selected nutrient analyses of fresh, fresh-stored, and frozen fruits and vegetables Journal of Food Composition and Analysis, Volume 59, June 2017, Pages 8-17

Objavljeno 05.09.2023.