Možda će vas šokirati, ali zdrava hrana ne postoji. U ovom članku ću objasniti zašto je to tako i otvoriti vam novi pogled na prehranu.

Na sve strane se priča o zdravoj i nezdravoj hrani, sastavljaju se razne liste, i sl. Recept za zdravi kruh, zdrava torta, zdravi doručak, zdravo ovo, zdravo ono. Sve je to čisti marketing. No, krenimo s člankom.

Što bi to uopće bila zdrava hrana?

Da vas pitam što je to zdrava hrana, što biste rekli? Uzmite dvadesetak sekundi, probajte smisliti neku svoju definiciju.

Vjerojatno je dosta vas reklo nešto poput „pa to je hrana koja je dobra za zdravlje“. Većini ljudi je prva asocijacija povrće i voće. Na primjer, sigurno bi se velika većina ljudi složila da je brokula zdrava. Možemo li živjeti samo na brokuli? Naravno da ne možemo.

Ljudi percipiraju i jabuke kao zdrave, možemo li živjeti samo na njima? Ne možemo.

A samo na piletini, možemo li to? Opet je odgovor ne. I upravo se o tome radi.

Umjesto fokusiranja na pojedinačne komponente, treba šire sagledati sliku. Ne gleda se svaka hrana/namirnica zasebno, već se uvodi pojam „prehrana“. Kada opisujemo prehranu, ja osobno preferiram izraze pravilna/nepravilna prehrana u odnosu na zdrava/nezdrava prehrana. To je primarno zato što je taj prefiks „zdravo“ toliko isprostituiran da se želim distancirati od njega, ali oboje je u redu dok god zapamtite da sama hrana ne može biti ni zdrava ni nezdrava.

Što bi onda bila pravilna prehrana?

Pravilna prehrana je ona koja nam osigurava potrebnu količinu energije (kalorija), pojedinih makro- i mikronutrijenata, vlakana te tekućine.

Tako na primjer prehrana koja bi se sastojala samo od brokule, paprike, špinata, jabuka i banana nikako ne može biti pravilna, iako sadrži samo hranu koja je „zdrava“. Ako recimo toj istoj prehrani dodamo još hamburger, hranu koju dosta ljudi percipira kao „nezdravu“, zapravo ćemo doći dosta bliže pravilnoj prehrani nego što smo bili u prvom slučaju.

Svaka hrana može biti štetna ako se konzumira u prevelikim količinama. Isto tako, svaka hrana može biti dio pravilne prehrane ako se konzumira u odgovarajućoj količini. Zapamtite to.

O tome kako se pravilno hraniti i stvarno uživati u tome sam već pisao pa pročitajte taj članak ako vas zanima tema. Možete ga otvoriti odmah da ne zaboravite pročitati. 

Praktične smjernice

Nemojte se pitati: „Je li namirnica X zdrava, smijem li to jesti?“

Pitajte se sljedeće stvari. Uklapa li mi se namirnica X u prehranu? Što sam već jeo/jela danas? Što ću još jesti nakon ovog? Kako mi izgleda prehrana ostatak tjedna?

Evo konkretan primjer za kraj, zamislimo da imamo osobu koja se zove Martina. Martina želi smršaviti i dnevno treba unijeti 1600 kcal kako bi mršavjela željenom brzinom. Recimo da joj se baš jede krafna.

Martina prođe kroz pitanja koja smo upravo naveli: „Danas sam jela kroasan za doručak i za večeru me čeka još dosta kalorija. Cijeli tjedan sam zapravo bila dosta slaba s povrćem, trebala bih ga unositi više.“ Umjesto da pojede krafnu, Martina je pametno odlučila pojesti bogatu salatu s tunom.

Prođe tjedan dana i Martini se opet jede krafna. Zapamtila je što je bilo prošli tjedan pa se sad potrudila bolje jesti. Cijeli tjedan je bila po planu s kalorijama i jela kako treba. Zadovoljila je i danas dnevni unos povrća i proteina te joj je ostalo dovoljno prostora s kalorijama. Bez problema je uklopila tu krafnu koja joj se jela te i dalje ima pravilnu prehranu sukladnu cilju.

U oba primjera se radi o istoj osobi i o istoj krafni. Nadam se da sam uspio zorno ilustrirati da nije bitna ta jedna krafna, već kvaliteta ukupne prehrane.

Reference:

1. Freeland-Graves JH, Nitzke S, Academy of Nutrition and Dietetics. Position of the academy of nutrition and dietetics: total diet approach to healthy eating. Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics. 2013 Feb;113(2):307-317.
2. Dwyer, Johanna T et al. “Is "processed" a four-letter word? The role of processed foods in achieving dietary guidelines and nutrient recommendations.” Advances in nutrition (Bethesda, Md.) vol. 3,4 536-48. 1 Jul. 2012

Objavljeno 06.07.2020.