Vegetarijanstvo je sveprisutno u našem društvu. Mnogi pojedinci prate vegetarijanski ili veganski način prehrane iz raznih razloga. U Republici Hrvatskoj vegetarijancima ili veganima izjašnjava 3,7% stanovništva.

Međutim, kad obitelj dobije podmladak postavljaju se mnoga pitanja oko prehrane djece. Je li nužno da djeca konzumiraju meso, ako nije na što onda trebamo paziti? Je li vegetarijanska ili veganska prehrana primjerena za prehranu djece?

Karakteristike vegetarijanske i veganske prehrane

Termin vegetarijanstvo uključuje razne načine prehrane. Karakteristike većine su izbjegavanje mesa, a razlikuju se u konzumaciji morskih plodova, riba, životinjskih proizvoda.

Semi-vegetarijanstvo

• iz prehrane se isključuju crveno meso i proizvodi od crvenog mesa
• u prehranu su uključeni riba, morski plodovi, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, sve namirnice biljnog podrijetla te povremeno meso peradi

Pesce-vegetarijanstvo

• iz prehrane se isključuju proizvodi od crvenog mesa i mesa peradi
• u prehranu su uključeni riba, morski plodovi, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi te namirnice biljnog podrijetla

Lakto-ovo-vegetarijanstvo

• iz prehrane su isključeni proizvodi od crvenog mesa, mesa peradi i ribe
• u prehranu su uključeni jaja, mlijeko i mliječni proizvodi te sve namirnice biljnog podrijetla

Lakto-vegetarijanstvo

• iz prehrane se isključuje crveno meso, meso peradi, riba i jaja te njihovi proizvodi
• u prehranu su uključeni mlijeko i mliječni proizvodi te sve namirnice biljnog podrijetla

Veganstvo

• iz prehrane su eliminirane sve namirnice animalnog podrijetla
• prehrana se temelji na konzumaciji namirnica biljnog podrijetla

Rizici vegetarijanske prehrane u dječjoj dobi

Što je broj namirnica koje nudimo djetetu manji, to je veći rizik od određenih malnutricija. Također, veganska i vegetarijanska obiluje cjelovitim žitaricama, mahunarkama, sjemenkama i orašidima radi čega se povećava udio tvari koje imaju inhibirajući učinak na apsorpciju minerala poput kalcija i željeza. Znači li to da takva prehrana nije odgovarajuća za djecu? Ne. Ali znači da djeca koja su na vegetarijanskoj, a pogotovo veganskoj prehrani moraju biti pod nadzorom stručnjaka. Roditelji trebaju edukaciju, a djeca stručno praćenje.

U tekstu prenosim rizike vegetarijanske i veganske prehrane prema Smjernicama Hrvatskog društva za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu Hrvatskoga liječničkog zbora:

Energijski unos – suprotno popularnom mišljenju, djeca na vege prehrani unose podjednaku količinu energije kao i djeca koja konzumiraju sve skupine namirnica. Za vegansku prehranu nema adekvatnih istraživanja, dok se makrobiotička prehrana smatra pre restriktivnom.

Masti i masne kiseline – pod rizikom su djeca na veganskoj prehrani. Također, često su u manjku s unosom DHA i EPA masne kiseline (nužnih za razvoj vida i kognitivnih sposobnosti) čiji je glavni izvor riba, morski plodovi i jaja.

Bjelančevine i esencijalne aminokiseline – bjelančevine biljnog porijekla imaju nižu probavljivost od onih animalnog te drugačiji sastav aminokiselina. Stoga se preporučuje povećati unos bjelančevina i paziti na kombinacije izvora esencijalnih aminokiselina.

Vitamin B12 – važan je za neurološki i kognitivni razvoj a nalazi se samo u namirnicama životinjskog podrijetla. Njegov nedostatak uzrokuje megaloblastičnu anemiju, usporeni neurološki razvoj, sve do ireverzibilnog oštećenja mozga.

Kalcij – dok lakto ovo vegetarijanci unose dovoljno kalcija, to ne vrijedi za djecu na veganskoj prehrani. Zbog velikog unosa mahunarki, žitarica i orašida, koji su izvor oksalatne i fitinske kiseline, otežana je apsorpcija kalcija.

Željezo – biljna hrana je slabiji izvor željeza, a kao i kod kalcija, i apsorpciju željeza ometaju fitati i oksalati iz biljnih namirnica. Poboljšanoj apsorpciji znatno pridonosi istodobno uzimanje namirnica bogatih vitaminom C.

Cink – apsorpciju ometa fitinska kiselina. Cink ima važnu ulogu u rastu i razvoju djeteta te imunološkom odgovoru. Nužan je za osjet okusa i mirisa. Iako su glavni izvori cinka namirnice životinjskog porijekla, nalazi se i u namirnicama poput soje, graha, sjemenka i žitarica.

Vitamin D - u najvećoj mjeri nastaje pod utjecajem sunčeva svjetla na kožu te se suplementacija d vitaminom preporučuje provoditi kao i kod svejeda.

Vitamin A – iako nalazi se samo u namirnicama životinjskog podrijetla, karotenoidi iz žutog i narančastog voća i povrća mogu se konvertirati u vitamin A.

Prehrambena vlakna - unos vlakana u djece na veganskoj prehrani znatno je veći od onog u djece koja su omnivori ili na lakto-ovo-vegetarijanskoj prehrani. Tako visoki unos vlakana može utjecati na osjećaj sitosti kod male djece i radi toga ograničiti energetski unos ili interferirati s apsorpcijom minerala.

Preporuke za prevenciju i ublažavanje najčešćih mogućih prehrambenih nedostataka vegetarijanske i veganske prehrane

Primjer jelovnika

Slijedi primjer jelovnika koji zadovoljava potrebe djevojčice od 8 god koja trenira 3 puta tjedno.

Doručak

Zobena kaša

• 30 g zobenih pahuljica
• 2 dl mlijeka
• 1 šalice sušenog voća
• 15 g nasjeckanih badema

U mlijeku kratko skuhati zobene pahuljice i dodati sušeno voće i bademe po želji.

Međuobrok

Toast s maslacem od kikirkija i marmeladom

• 2 žlice maslaca od kikirikija
• 2 žlice marmelade
• 2 kom toasta

Toast malo prepeći i namazati s malacem od kikirikija i marmeladom.

Ručak

Krem juha od povrća (za 4 osobe)

• 1 kapula
• 4 češnja češnjaka
• sol, papar, kurkuma
• 1 brokula
• 1 l vode
• 2 jušne žlice maslinovog ulja

Na malo ulja prodinstati kapulu. Dodati češnjak, sol, papar i kurkumu te 2 dl vode. Kad voda zavri dodati nasjeckano povrće (npr. brokula, cvjetača, mrkva). Nakon 20ak minuta usitniti štapnim mikserom.

Grillani s tofu s krumpirom i blitvom

• 60 g tofua
• 1 srednji krumpir
• 1/2 šalice blitve
• 3 žličice maslinovog ulja

Tofu malo popeći na gril tavi. Krumpir nasjeckati na kockice skuhati. U posebnoj posudi skuhati blitvu. Kad je sve skuhano, pomiješati skupa i začiniti s malo maslinovog ulja.

Međuobrok

Muffin od jabuke (za 6 osoba)

• 1 banana
• 1 jaje
• 1 čajna žličice praška za pecivo
• 1 čajna žličice cimeta
• 1/2 čajne žličice muškatnog oraščića
• 1/2 čajne žličice vanilinog ekstrakta
• prstohvat soli
• 145 g grčkog jogurta
• 150 g zobenih pahuljica
• 100-150 ml mlijeka (najbolje je ocijeniti prilikom pravljenja smjese)

Punjenje

• voće po želji

Zagrijati pećnicu na 180 stupnjeva. U srednje veliku zdjelu zgnječiti bananu i dodati jaje. Dobro promiješati smjesu i dodati ostatak sastojaka. Na kraju doliti mlijeko po potrebi i oblikovati smjesu miješajući. U kalup staviti jednu do dvije žlice smjese, a nakon toga dodati voće i još jednu do dvije kašike smjese. Peći 15 min.

Večera

Zapečene palačinke sa sirom (za 6 osoba)

Smjesa za palačinke

• 8 velikih žlica brašna
• 2 jaja
• 1 vanilin šećer
• 1 mala žličica ulja
• prstohvat soli
• 2 dcl mlijeka (cca)
• 0,5 l vode ili mineralne vode (cca)

Smjesa za punjenje:

• 0,5 kg svježeg kravljeg sira
• 1 jaje
• 1 vanilin šećer
• naribana limunova korica

Preljev

• 1 kiselo vrhnje
• 1 jaje
• 1 vanilin šećer

Ispeći palačinke. Puniti smjesom za punjenje. Premazati s malo preljeva ispeći u pećnici na 180°C oko 20 minuta.

Zaključak

Iako je preporučljivo hraniti djecu raznovrsnom prehranom koja obuhvaća sve namirnice skupa s onima životinjskog porijekla, djeca mogu namiriti sve potrebe prateći i vegetarijanski jelovnik. Pritom se primarno preporuča uključiti jaja i mliječne proizvode.

Ako se odlučite na provođenje striktne veganske prehrane preporuka je obratiti se nutricionisti, dijetetičaru i biti pod stručnim nadzorom. Rizici kod provođenja veganske prehrane su povezani s niskim energijskim unosom, niskim unosom kvalitetnih bjelančevina, omega 3 masnih kiselina te neadekvatnim unosom vitamina B12 i kalcija i željeza.

Literatura:

1. Hojsak I, Niseteo T, Kolaček S, Despot R, Jadrešin O, Jelic´ N i sur. Vegetarijanska i veganska prehrana u dječjoj dobi – smjernice Hrvatskog društva za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu Hrvatskoga liječničkog zbora. Liječnički vjesnik [Internet]. 2018 [pristupljeno 17.01.2020.];140(11-12):279-284. 
2. Fewtrell M, Bronsky J, Campoy C, Domellöf M, Embleton N, Fidler Mis N, Hojsak I, Jessie M, Indrio F, Lapillonne A, Molgaard C. Complementary Feeding - A Position Paper by the European Society for Paediatric Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition (ESPGHAN) Committee on Nutrition. Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition: January 2017 - Volume 64 - Issue 1 - p 119–132
3. www.coolinarika.com
4. USDA, Choose My Plate

Objavljeno 20.01.2020.