U prvom članku opisao sam generalnu strukturu grupnog funkcionalnog treninga i kroz 5 primjera različitih treninga  dao praktične informacije kako cijeli trening  realizirati s obzirom na sadržaj i ciljeve glavnog dijela treninga. No i najbolji plan treninga na papiru ne znači ništa ako trener taj plan ne provede kvalitetno uvažavajući inicijalno stanje pojedinih vježbača i cijele grupe te kvalitetnog znanja metodike podučavanja trenažnih sadržaja.

Za kvalitetnu realizaciju treninga trener bi trebao znati prije svega kvalitetno opisati i demonstrirati sadržaj i imati znanje kako grupno podučavati vježbe. Demonstraciju je lakše savladati, no grupno podučavanje nije jednostavno i poprilično se razlikuje od individualnog pristupa vježbaču.

Iako se metodika i progresije vježbi ne razlikuju previše, pravilan odabir metoda i korekcija kod grupe vježbača s različitim znanjem i sposobnostima zahtjeva dosta iskustva i trenerskog osjećaja u tako kratkom raspoloživom vremenu. Uz to u grupnom obliku rada i sam stav trenera jako doprinosi kvaliteti treninga, jer sam trening mora biti, osim kvalitetno realiziran, i dinamičan i zabavan.

Često će ljudi biti zadovoljniji s treningom ako je stav trenera i njegov način vođenja dobar iako je planiranje i realizacija samog treninga upitne kvalitete nego obrnuto. Vrhunski sadržaj i realizacija znače malo ako se vježbači ne osjećaju ugodno i nije im zabavno, prije svega.

Stav i vođenje grupe

Zabavno i pozitivno radno okruženje vjerojatno je najbitnija stvar koja motivira vježbače da kontinuirano dolaze na trening. Kvalitetan trener shvaća različitost karaktera vježbača i njihove individualne želje i sposobnosti te vođenje treninga prilagođava tome. Svaka grupa vježbača kombinacija je različitih karaktera no nekako se svi ti karakteri spoje u jedan karakter grupe koji diktira kakva dinamika vođenja  treninga je potrebna.

Neke grupe žele rekreativniji pristup, više druženja i zabave, dok neke grupe traže oštriji pristup, intenzivnije vođenje treninga i natjecateljsko raspoloženje. Svaki trening je drugačiji i na njega ne dolazi uvijek ista skupina ljudi, pa trener mora imati mnogo osjećaja kako pristupiti vođenju svakog treninga.

Osjećaj za to se dobiva s vremenom i upoznavanjem vježbača, ali najbitnija karakteristika koju trener mora imati je prilagodljivost na svaku situaciju.

Interes koji trener pokazuje prema svakom vježbaču i njegovim potrebama stvara posebnu vezu trener-vježbač koja je nekada najbitnija motivacija ljudima da dolaze. Svakom vježbaču u grupi potrebno je pristupiti tijekom svakog treninga s nekom pohvalom, konstruktivnom kritikom i korekcijom izvedbe kako bi svi vježbači u grupi imali osjećaj da dobivaju sve što im je potrebno za dugoročni napredak. 

Individualna osobnost svakog trenera velika je njegova vrijednost pa bi treneri svoju osobnost trebali implementirati u vođenju treninga kako bi stvorili unikatno okruženje koje vježbači cijene. Kopiranje načina vođenja treninga drugih trenera ne djeluje iskreno i svaki trener bi trebao razvijati svoj osobni pristup treningu.

Organizacija prostora i materijalnih uvjeta vrlo je bitna stavka prilikom vođenja grupe. Trening se mora realizirati kvalitetno ali i sigurno kako ne bi došlo do ozljeda zbog neprimjerenog korištenja opreme i prostora. Kako organizirati prostor i opremu, imati satnicu dijelova treninga kako bi se svi sadržaji realizirali te imati plan kako će se određeni sadržaji provesti spadaju pod pripremu trenera. Nepripremljen trening vrlo lako može krenuti neželjenim putem.

Demonstracija

U metodici podučavanja kvalitetna demonstracija je nezaobilazan i vjerojatno najvažniji alat koji trener posjeduje. Vizualni prikaz izvedbe vježbi vježbačima daje najtočnije i razumljive instrukcije što i kako bi trebali nešto napraviti. Trener može sam demonstrirati vježbe ili može uzeti asistenta koji će demonstrirati vježbe.

Nakon kratkog i jednostavnog opisa demonstracija bi se trebala izvesti kroz nekoliko ponavljanja tako da je svi vježbači vide i poželjno je demonstraciju ponoviti iz dva kuta, okrenuti gledajući prema grupi te okrenuti bočno. Prilikom demonstracije se ne objašnjava i nije poželjno demonstrirati greške već samo pravilnu izvedbu.

Dobrom demonstracijom trener postaje svojevrsni uzor vježbačima, pa će trener koji ne radi na kvaliteti svojih pokreta teško steći povjerenje vježbača da ih nauči i njihove pokrete ispravlja. Ako neku vježbu ne može demonstrirati trener kvalitetnim opisom i/ili korištenjem asistenta grupi pokazuje znanje, a ne samo sposobnost.

Kvalitetna realizacija demonstracije na jedan ili drugi način pokazuje koliko znanja trener posjeduje, a znanjem se na kraju krajeva jedino može uspostaviti trenerski autoritet.

Grupna metodika podučavanja

Metodika podučavanja vježbi grupi vježbača ima svoje specifičnosti i razlike naspram rada s jednim vježbačem. Iako su regresije/progresije vježbi i korekcije loše izvedbe iste način na koji se provode s grupom su drugačije. Dok je s jednim vježbačem efikasna metoda krenuti od punog pokreta pa ispravljati eventualne greške s grupom vježbača to je teško realizirati.

Kod grupe vježbača sigurno će se javljati drugačije greške od vježbača do vježbača pa je najbolji način kako doći do kvalitetne finalne izvedbe vježbe korak po korak kroz progresije vježbi, tj. graditi vježbu dio po dio te se u svakom dijelu usmjeriti na specifičnosti izvedbe tog dijela pokreta. Tek kada je cijela grupa uspješno savladala taj dio pokreta prelazi se na sljedeći.

Redoslijed akcija grupnog podučavanja:

• Kratki opis vježbe i demonstracija punog pokreta
  • Jednostavno i jednoznačno opisati i objasniti što se radi i čemu ta vježba služi
  • Demonstracija punog pokreta kako bi svi vježbači dobili uvid kako će vježba na kraju izgledati
• Podučavanje progresija pokreta
  • Opis i demonstracija prve progresije
  • Korekcije statičkih grešaka
  • Korekcije dinamičnih grešaka
  • Prelazak na sljedeću progresiju
• Podučavanje punog pokreta
  • Korekcije statičkih grešaka
  • Korekcije dinamičnih grešaka
  • Dodavanje intenziteta povećanjem brzine ili opterećenja

Statičke greške

Pod statičke greške podrazumijevamo one koje se javljaju u formi vježbača prilikom zadržavanja početne ili završne pozicije vježbe. Kako bi ih bilo lakše za uočiti trener zahtjeva od cijele grupe da zadrži poziciju dok analizira i daje potrebne korekcije pojedinim vježbačima ali i cijeloj grupi istovremeno.

Preporuka je fokusirati se na jednu grešku prilikom svakog ponavljanja počevši od onih velikih pa prema manjim iz ponavljanja u ponavljanje. Tako trener može analizirati pokret svakog vježbača i cijele grupe dio po dio istovremeno te dati adekvatne korekcije.

Dinamičke greške

Dinamičke greške su devijacije u protokolu i formi pokreta ili putanji vanjskog opterećenja. Kako bi trener mogao uočiti dinamičke greške potrebno je zatražiti od grupe da istovremeno izvedu pokret dok se trener fokusira na samo jednog vježbača. Pokret se ponavlja dok trener ne prođe sve vježbače.

Kao i kod statičkih grešaka trener se treba fokusirati na jednu točku izvedbe počevši od velikih pa prema sitnijim greškama. Tražiti nekoliko pogrešaka istovremeno ili drugačiju pogrešku kod svakog vježbača otežava uočavanje, ali i korekcije pokreta u grupi vježbača. Ispravljanju dinamičkih pogrešaka punog pokreta pristupa se kroz kontrolirana sporija ponavljanja.

Kada svi vježbači savladaju vježbu kontrolirano i sporo pristupa se ubrzavanju pokreta, povećanju ponavljanja ili dodavanju opterećenja kako bi se eventualno javile nove greške uzrokovane manjkom automatizacije pokreta ili umora. 

Vođenje grupnog funkcionalnog treninga, pogotovo onog koji je vrlo intenzivan i sadržajno kompleksan vrlo je zahtjevan zadatak. Metodika podučavanja kako je objašnjena u ovom članku plod je dugogodišnjeg iskustva i edukacije no nije zakonom pisana. Kao što sam naveo, svaki trener mora se prilagoditi situacije, vježbačima, treningu i odabrati metode koje su najbolje u tom trenutku.

Kao treneri sigurno svakodnevno griješimo u pristupu, no ono što karakterizira kvalitetne trenere je da znaju kada pogriješe, uče na tome i u trenutku to ispravljaju. Dobra priprema za trening je pola posla no i tada ako odabrana metoda ne funkcionira kvalitetan trener mora u rukavu imati plan B, C....

Pročitajte i druge članke iz serije "Mala škola funkcionalnog treninga":

• Mala škola funkcionalnog treninga: Kako bi trebao izgledati grupni funkcionalni trening?
• Mala škola funkcionalnog treninga: Trening br. 1: Čučanj
• Mala škola funkcionalnog treninga: Trening br. 2: Mrtvo dizanje
• Mala škola funkcionalnog treninga: Trening br. 3: Stoj na rukama
• Mala škola funkcionalnog treninga: Trening br. 4: Toes to Bar
• Mala škola funkcionalnog treninga: Trening br. 5: Swing

Objavljeno 02.01.2019.