Gotovo redovno, ljudi koji vježbaju reći će vam da su nakon treninga „umorni, ali sretni“ te da vježbanje popravlja njihovo ukupno životno raspoloženje.

Neki će odgovornost za to pripisati kemikalijama imena neurotransmiteri koje se proizvode u mozgu te koje se stimuliraju tijekom vježbanja.

Naime, neurotransmiteri utječu na raspoloženje i emocije, pa mogu smanjiti osjećaj izloženosti stresu i učiniti emocionalno stanje boljim. Iako je ovu tezu teško znanstveno pojasniti, svi koji vježbaju će potvrditi da ih trening čini sretnijima, a kemijsko im pojašnjenje toga zapravo nije ni važno, zar ne?

4 su načina na koji fizička aktivnost kontrolira stres:

1. Fizička aktivnost smanjuje anksioznost – fizičku aktivnost liječnici propisuju kao sredstvo za liječenje mišićnih i napetosti živaca. Studije pokazuju da su osobe nakon fizičke aktivnosti manje nervozne i napete.

2. Fizička aktivnost opušta – jedna trenažna jedinica generira 90-120 minuta relaksacije kao odgovora na trening, koju se naziva i „post-vježbačkom euforijom“ ili endorfinskim odgovorom. U ovu reakciju je uključen niz neurotransmitera, ne samo endorfin, a svi sudjeluju u istome; popravljaju raspoloženje i donose opuštanje organizma.

3. Fizička aktivnost pomaže izgraditi samopouzdanje i samosvijest – potvrđeno je da se redovni vježbači prosječno bolje osjećaju od onih koji ne vježbaju. Njihova razina samopouzdanja i samosvijesti na značajno je višoj razini nego kod nevježbača.

4. Fizička aktivnost potiče zdraviju prehranu -  prosječno, osobe koje redovno vježbaju jedu zdravije od onih kojima fizička aktivnost nije redovna praksa. Nutritivno bolja hrana dodatno pomaže smanjiti razinu stresa i osjećati se bolje pa sinergijski učinak hrane i treninga također popravljaju raspoloženje i opće stanje vježbača.

Krenite vježbati!

Sad kad smo još jednom ponovili da je trening izvrstan način borbe protiv stresa i poboljšavanja mentalnog zdravlja, vrijeme je da krenemo s aktivnošću. Birajte onu aktivnost koja vam najviše odgovara i u kojoj možete biti redoviti:

1. Aerobne aktivnosti – potrebno je samo 20 minuta ove vrste aktivnosti 6-7 dana u tjednu da osjetite pozitivne učinke vježbanja na vaše mentalno zdravlje.

2. Joga – kod joge ili sličnih aktivnosti, um se opušta postupno kako se povećava količina mišićnog rada. Studije su pokazale da kad se velike mišićne skupine opetovano opuštaju i relaksiraju, mozak dobiva uputu da otpusti neurotransmitere koji daju osjećaj opuštenosti i budnosti.

3. Rekreacijski sportovi – tenis, badminton, odbojka ili squash, svi redom zahtijevaju aktivaciju tijela koja doprinosi smanjenju razine hormona stresa i drugih hormona koji otežavaju raspoloženja i mentalni mir.

Neće svaka vježba pomoći!

Kad govorimo o stresu s posla, vježbanje koje će pomoći u njegovom smanjenju mora biti podalje od posla. Primjerice, ako planirate odraditi neke vježbe tijekom pauze, u uredu, nemojte očekivati visoke pozitivne učinke, čak ni vježbanje u fitnessu u sklopu  vaše tvrtke neće vam puno pomoći jer ćete teško odagnati misli od posla i stresa koji je poslom izazvan.

Ako možete, birajte vježbanje van prenapučenih grupa, po mogućnosti vježbajte sami ili pojedinačno, s osobnim trenerom. Svakako, u ovome odlučujte pojedinačno po vlastitim preferencijama, jer će nekima vježbanje u velikoj grupi biti stresno, a drugima upravo suprotno.

Nemojte ispuštati priliku za trening. Ako nemate vremena za odlazak u fitness centar, kvalitetan trening u trajanju od deset-dvadeset minuta možete odraditi u vlastitom domu.

Objavljeno 13.01.2023.