Poremećena ravnoteža između omega-6 i omega-3 masnih kiselina u krvi, od kojih se stvara čitav niz izuzetno značajnih ljudskih hormona, jedan je od najsnažnijih utjecajnih elemenata na kakvoću života čovjeka zbog mogućeg razvoja čitavog niza (40-tak) akutnih i kroničnih bolesti.

Struktura masnih kiselina

Masne kiseline su sastavni dijelovi molekula masti i ulja. Prema strukturi molekula one mogu biti zasićene i nezasićene u odnosu na atome vodika. Kod nezasićenih masnih kiselina u molekulama manjkaju atomi vodika u parovima, dok je kod zasićenih struktura molekule potpuno popunjena atomima vodika. Na mjestima manjkajućih parova atoma vodika stvara se u molekuli dvostruka veza između atoma ugljika.

Masna kiselina s jednim manjkajućim parom atoma vodika (ili jednom dvostrukom vezom atoma ugljika) naziva se jednostruko (mono-) nezasićena masna kiselina, dok se masna kiselina s više mankajućih parova vodika (više dvostrukih veza atoma ugljika) naziva višestruko (poli-) nezasićena masna kiselina.

Osim po zasićenosti masne kiseline razlikujemo i po ukupnom broju ugljikovih atoma u molekuli, kojih može biti od 4 do 30 (najčešće od 12 do 24) i to paran broj. Zatim dvostruke veze ugljikovih atoma kod nezasićenih masnih kiselina mogu biti na različitim mjestima lanca ugljikovih atoma. Ako su dvostruke veze na kraju lanca, takve masne kiseline nazivamo omega masnim kiselinama.

Prva dvostruka veza na kraju lanca atoma ugljika može se nalaziti tek na 3. ugljikovom atomu od kraja, pa se takva masna kiselina naziva omega-3 masnom kiselinom. Sljedeće mogućnosti, kad su prve dvostruke veze na 6. mjestu od kraja lanca, daju omega-6 masne kiseline, te na 9. mjestu od kraja lanca, koje daju omega-9 masne kiseline.

To znači, da ćemo omega masne kiseline osim po nazivu, razlikovati i prema broju atoma ugljika te prema broju i mjestu dvostrukih veza. Kao primjer možemo navesti, da ćemo linolnu masnu kiselinu (LA), koja spada u omega-6 masne kiseline, još označitii s 18:2, što znači, da masna kiselina ima 18 ugljikovih atoma s 2 dvostruke veze (na mjestima 6 i 9 od kraja lanca).

Potrebe organizma

Ljudskom organizmu je za njegovo normalno funkcioniranje neophodan čitav spektar nezasićenih masnih kiselina, jer su one same sastavni dio organizma (membrane stanica, razni hormoni i enzimi). Najveći dio tog mnoštva potrebnih nezasićenih masnih kiselina stvara organizam sam, ali su mu za to potrebne sirovine.

Te sirovine su zapravo esencijalne masne kiseline, koje je neophodno unositi u organizam izvana putem hrane i bez kojih nije moguć život. Ljudskom organizmu su potrebne samo dvije esencijalne masne kiseline: linolna masna kiselina (LA) iz skupine omega-6 masnih kiselina i alfa linolenska masna kiselina (ALA) iz skupine omega-3 masnih kiselina.

Parakrini hormoni

U ljudskom organizmu nalazimo tri skupine hormona: endokrine, parakrine i autokrine hormone. Parakrini hormoni (eikozanoidi) predstvaljaju skupinu hormona, koja ima izuzetno snažno djelovanje na čitavo funkcioniranje organizma čovjeka, a stvaraju se od nezasićenih masnih kiselina (omega-6 i omega-3). Polazne masne kiseline, od kojih stvara mnoštvo ovih hormona su naravno esencijalne masne kiseline: linolna masna kiselina (LA) i alfa linolenska masna kiselina (ALA).

Količinski unos esencijalnih masnih kiselina u organizam te njihovih derivata, koji se inače mogu stvarati i u organizmu, kao i njihov međusobni odnos u krvi, ključni su elementi za nastajanje pojedinih vrsta ovih hormona, čije djelovanje u organizmu je kratkotrajno i lokalno, ali vrlo snažno na mjestu njihovog stvaranja i to već u izuzetno malim koncentracijama.

Najznačajnije skupine izuzetno značajnih parakrinih hormona (eikozanoida) su ciklični endoperoksidi (prostaciklini - PC, prostaglandini - PG, tromboksani - TX) i derivati hidroperoksi-masnih kiselina (leukotrieni - LT, lipoksini - LX i hidroksi-masne kiseline - HA).

Prostaciklini i tromboksani imaju potpuno oprečno fiziološko djelovanje u organizmu. Tako prostaciklini, koji nastaju u stijenkama arterija, usporavaju (inhibiraju) stvaranje krvnih pločica (agregatiranje). Oni također opuštaju arterijske stijenke i uzrokuju smanjivanje krvnog tlaka.

Tromboksani pak, koji se nalaze u samim krvnim pločicama, potiču stvaranje krvnih pločica (važno za zacjeljivanje rana), stežu arterijske stijenke i povisuju krvni tlak. Na temelju navedenog primjera je vidljivo, da je ravnoteža između prostaklicina i tromboksana na primjer, kao i njihovih aktivnosti izuzetno važna za održavanje normalne funkcije krvnih žila.

Međutim, postoje i određena različita djelovanja pojedinih hormona unutar vlastitih skupina. Tako razlikujemo tromboksane A1, A2, A3 itd. Isto tako razlikujemo i skupine prostaglandina od A do F, ovisno o položaju oksi- i hidroksi- skupine na prstenu molekule.

Do danas je poznato oko 30 različitih vrsta prostaglandina podijeljenih u tri serije, ovisno o masnoj kiselini iz koje su nastali:

• Serija 1 prostaglandina (PG1), koja nastaje iz dihomo gama linolenske masne kiseline (DGLA – [20:3] - iz skupine omega-6 masnih kiselina).
• Serija 2 prostaglandina (PG2), koja nastaje iz arahidonske masne kiseline (AA – [20-4] - iz skupine omega-6 masnih kiselina).
• Serija 3 prostaglandina (PG3), koja nastaje iz eikozapentaenske masne kiseline (EPA – [20:5] - iz skupine omega-3 masnih kiselina).

Izuzetno snažna djelovanja prostaglandina su ona iz serije 1 i 2. Prostaglandini serije 1 nazvani su “zaštitnicima” (ili “dobrim” eikozanoidima). Oni sprečavaju nakupljanje (agregatiranje) krvnih pločica, snizuju krvni tlak, sprečavaju razvoj osteoartritisa, smanjuju bol i upalne procese, poboljšavaju izlučivanje natrija putem bubrega, povećavaju otpornost organizma protiv bolesti, smanjuju izlučivanje arahidonske masne kiseline (AA) iz staničnih membrana, gdje je ona uskladištena i tako sprečavaju njenu pretvorbu u prostaglandine serije 2, nazvanih “štetnim” eikozanonidima.

Mnoge studije pokazuju, da mijenjajući količinu i vrstu masnih kiselina u prehrani, možemo utjecati na stvaranje različitih vrsta eikozanoida. Radi boljeg razumijevanja ovih utjecaja, neophodno je upoznati djelovanje enzima pri stvaranju samih eikozanoida.

Djelovanje enzima

Prilikom složenog stvaranja raznih vrsta eikozanoida istaknut ćemo samo dva izuzetno važna enzima, čije ćemo djelovanje detaljnije opisati, a to su:

1. Delta 6 desaturaza (D6D)
2. Delta 5 desaturaza (D5D)

Enzim D6D sudjeluje u obje prevorbe esencijalnih masnih kiselina u daljnje derivate. Tako sudjeluje kod pretvorbe LA (18:2 - omega-6) masne kiseline u svoj aktivirani oblik – GLA (18:3 - omega-6), iz koje daljnjim pretvorbama nastaju i “dobri” i “loši” eikozanoidi. Također, sudjeluje kod pretvorbe ALA (18:3 - omega-3) D6D u oktadekatetraensku masnu kiselinu (OTA) (18:4 - omega-3), iz koje daljnjim pretvorbama nastaje još jedna skupina “dobrih” eikozanoida.

D6D je dakle relativno nespecifičan enzim, ali bez kojega uopće nema stvaranja eikozanoida, što znači, da nema ni ispravnog funkcioniranja organizma. Osim navedenog je neophodno pripomenuti, da velika potrošnja ovog enzima samo na jednu od navedene dvije pretvorbe znatno remeti ravnotežu stvaranja parakrinih hormona.

Funkcija enzima D6D uspostavlja se nakon šestog mjeseca života djeteta. Zato je vrlo važno, da majke doje djecu barem šest mjeseci, jer je majčino mlijeko vrlo bogato s GLA, koja se ne može stvoriti u djetetovom organizmu. To je jedan od razloga boljeg zdravlja dojene djece.

Aktivnost enzima D6D nažalost se smanjuje prirodnim starenjem. Također, tu aktivnost smanjuje i visoka razina hormona inzulina i niska razina hormona glukagona, što neposredno ovisi o načinu i sadržaju prehrane. To se, naime, događa kod prehrane, prebogate ugljikohidratima (posebno onih s visokim glikemijskim indeksom, koji naglo podižu razinu šećera u krvi) i presiromašne bjelančevinama, te kod prehrane bogate sa zasićenim i trans-masnim kiselinama.

Današnje spoznaje o korisnosti omega-3 masnih kiselina uz tržišnu promidžbu, dovode ljude u zabludu, koji uzimanjem većih količina ALA (omega-3) u organizmu potroše D6D za njenu pretvorbu, čime se smanjuje njeno djelovanje na pretvaranju LA u GLA, a time i stvaranje drugih neophodnih skupina eikozanoida.

Aktivnost enzima D6D smanjuje se i pojavom bolesti, a naročito virusnih infekcija, te stresom odnosno hormonima vezanim uz stres (adrenalinom, kortizolom). Zato je dobro u svim poremećenim ravnotežnim stanjima hormona uzimanje GLA kao suplementa, u nekom kraćem vremenu, kako se ne bi zaustavili metabolički procesi.

Nakon takve inicijalne faze dodatnog uzimanja GLA, njen unos treba smanjivati, a više pozornosti obratiti na proces djelovanja drugog značajnog enzima - delta 5 desaturaze (D5D), kod kojeg se od arahidonske kiseline - AA (omega-6) stvaraju “štetni” eikozanoidi (kao npr. tromboksan TXA2, prostaglandin PGE2 i hidroksilna masna kiselina).

Za uspješnu kontrolu stvaranja AA i stvaranja “štetnih” eikozanoida važno je smanjiti količinu i aktivnost enzima D5D. Hormon inzulin aktivira D5D, a njegov antagonist glukagon je inaktivira (inhibira).

Sasvim je jasno, da sve osobe koje su trajno u stanju povišenog inzulina (hiperinzulinemije), kao posljedica inzulinske rezistencije, te trenutna stanja previsokog inzulina nakon neadekvatno obilnih obroka (što ovisi o sadržaju i količini konzumirane hrane) pogoduju aktiviranju enzima D5D i povećanom stvaranju “štetnih” eikozanoida.

No enzim D5D djeluje i na stvaranje EPA (20:5 - omega-3) masne kiseline iz ETA (20:4 - omega-3) masne kiseline (koja opet nastaje iz OTA - 18:4 - omega-3 masne kiseline). Ovo djelovanje enzima je presudnog značaja, jer vanjskim unosom EPA masnih kiselina konzumiranjem, organizam reagira tako, da registrira dovoljnu količinu EPA u organizmu, čime posredno djeluje na smanjenje aktivnosti D5D, a time i na smanjenje stvaranja “štetnih” eikozanoida.

Ovime je objašnjena izuzetno korisna, ali posredna uloga konzumiranih EPA masnih kiselina u očuvanju metaboličke ravnoteže organizma i očuvanju ljudskog zdravlja. Iako se od EPA masne kiseline stvaraju i neposredno neki eikozanoidi, njihovo je djelovanje znatno slabije, da bi drastično mogli utjecati na neke metaboličke promjene. Na osnovi danih objašnjenja evidentno je, kako je djelovanje omega masnih kiselina preko biološki vrlo aktivnih spojeva eikozanoida presudno kako za razvoj različitih vrsta akutnih, ali još više za razvoj kroničnih bolesti.

Omega-3 masne kiseline i bolesti

Brojne istraživačke studije pokazuju, da češća uporaba omega-3 masnih kiselina u obliku EPA (eikozapentaenske kiseline) u terapijskom djelovanju dovodi do značajnijeg smanjenja rizika bolesti krvožilnog sustava. Njihov višestruki učinak pripisuje se sljedećim djelovanjima:

• Antitrombotskom djelovanju (protiv zgrušavanja krvi)
• Antivazokonstriktivnom djelovanju (protiv sužavanja krvnih žila)
• Antihipertenzivnom djelovanju (protiv visokog krvnog tlaka)
• Antiaritmijskom djelovanju (protiv aritmije srca)
• Protuupalnom djelovanju (sprečavanjem upalnih procesa u arterijama i stvaranjem plaka).

EPA masne kiseline smanjuju aterosklerotske promjene, te bitno smanjuju rizik od prvog infarkta i moždanog udara. Također, pozitivno djelovanje EPA masnih kiselina na zdravlje čovjeka očituje se na čitavom spektru raznih akutnih i kroničnih bolesti, kao što su brojne alergije, artritis, te razne vrste upalnih procesa. Ravnoteža nezasićenih masnih kiselina u organizmu ključan je element održanja povoljne ravnoteže hormona i zdravog života.

Preporuke za uspostavu ravnoteže

Ispravan odnos između pojedinih vrsta masnih kiselina (uravnoteženost) u nekom duljem vremenskom razdoblju osigurava organizmu najpovoljnije uvjete zdravijeg i kvalitetnijeg života. Zato je neophodno voditi računa o sljedećim elementima prehrane i načina života:

1. Smanjiti unos arahidonske masne kiseline (AA) (iz skupine omega-6 masnih kiselina) u organizam izbjegavanjem većih količina hrane bogate tom masnom kiselinom, kao što su: - iznutrice životinja, - žumanjak jajeta, - crveno životinjsko meso.

2. Spriječiti stvaranje veće količine arahidonske masne kiseline (AA) u organizmu (manjom aktivnošću enzima D5D) smanjenjem razine inzulina i povećanjem razine glukagona u krvi putem:

• Većeg broja umjerenih obroka,
• Manjih količina konzumiranih ugljikohidrata s visokim glikemičkim indeksom,
• Većeg sadržaja konzumiranih bjelančevina u prehrani,
• Ublažavanja stresa metodama opuštanja,
• Veće tjelesne aktivnosti.

3. Povećati aktivnost stvaranja GLA masne kiseline (većom aktivnošću enzima D6D) putem:

• Manjeg unosa zasićenih masnih kiselina u proizvodima životinjskog porijekla,
• Izbjegavanja trans-masnih kiselina, koje se nalaze u rafiniranim i hidrogeniziranim biljnim uljima i margarinima,
• Spriječavanja unosa prevelike količine ALA (18:3 - omega-3) masne kiseline, koje ima najviše u lanenom i konopljinom ulju.

4. Dodatno unositi GLA (18:3 – omega-6) putem:

• Suplemenata GLA ulja – samo ograničeno i povremeno (terapijski),
• Povremene konzumacije zobene kaše.

5. Povećati unos EPA (20:5 - omega-3) masne kiseline kao posrednog elementa smanjenja stvaranja AA masne kiseline u organizmu (manja aktivnost D5D) putem:

• Konzumacije riba i plodova mora, te u obliku EPA suplemenata omega-3 ili ribljeg ulja.

Unos ostalih masnoća u prehrani treba biti pretežno u obliku omega-9 masnih kiselina, kao neutralnih masnih kiselina na stvaranje hormona, koje se nalaze u sljedećim biljnim uljima: maslinovom, bademovom, lješnjakovom, kikirikijevom i sezamovom.

U nedostatku ovakvih ulja, mogu se u umjerenim količinama koristiti i druga biljna ulja (pretežno omega-6), ali takva ulja trebaju biti hladno prešana bez termičke obrade, jer se rafinacijom preoblikuju molekule nezasićenih masnih kiselina iz cis-oblika u štetan trans-oblik.

Već se danas na tržištu nalaze takva hladno prešana biljna ulja u trgovinama, koja se po cijeni neznatno razlikuju od rafiniranih ulja (uz izuzetak djevičanskog maslinovog ulja, koje je znatno skuplje). Pri potrošnji konzumnih ulja, koja promoviraju omega-3 masne kiseline, potreban je poseban oprez, jer ista uopće ne sadrže bezopasne, a vrlo korisne EPA masne kiseline (omega-3), nego velike količine ALA (omega-3) masnih kiselina, što zbog velike potrošnje enzima D6D bitno smanjuje stvaranje neophodne GLA masne kiseline, čime se izazivaju poremećaji u stvaranju 'korisnih' parakrinih hormona.

Svako djelovanje pojedinca na navedene elemente utjecaja masnih kiselina za stvaranje ravnoteže parakrinih hormona u organizmu vodi u pravcu njegovog kvalitetnijeg i duljeg života.

Omega-3 masne kiseline možete kupiti u Fitness.com.hr Webshopu i Shopu (Horvaćanska cesta 178, Zagreb). 

Objavljeno 10.07.2020.