Joga je u posljednjih nekoliko godina kod nas napokon počela dobivati svoje zasluženo mjesto među vježbačima, a posebno se to događa u posljednjih godinu dana kad nas i pandemija i potresi uznemiruju, a joga je izvrsna aktivnost koja nam pomaže vratiti unutarnji mir.

No, osim mentalnog mira, joga pomaže u poboljšanju i niza negativnih fizičkih stanja, pa se radi o aktivnosti koja je primjerena doslovno svima.

Što početnici trebaju znati prije nego krenu s prakticiranjem joge?

Niz je stilova joge, kao što su hatha, vinyasa, Ashtanga, pa hot hoga i niz drugih. Ovi tipovi se donekle razlikuju, za neke bismo rekli da su mirniji i primjereniji početnicima (npr hatha), dok su drugi napredniji, intenzivniji i teži (Ashtanga). Ako niste sigurni koji je tip primjeren vama, posavjetujte se s učiteljem joge i krenite s nekim lakšim tipom kako biste upoznali jogu na najprimjereniji način.

Kao i sve druge treninge, i jogu možete raditi online, što je ponekad i prednost jer na kraju sata možete ostati u miru vlastite sobe, bez potrebe za presvlačenjem i putovanjem natrag kući.

U nastavku pročitajte 5 prednosti prakticiranja joge:

1. Pomaže u smanjenju kroničnih bolova u donjem dijelu leđa

Ako radite iz ureda ili od doma, a većinu radnoga dana provodite u stolici, velika je šansa da patite od bolova u leđima, ramenima i vratu radi lošeg i nepravilnog držanja. Joga ovdje djeluje na poboljšanje posture te prevenira razvoj ovih bolova.

Joga promiče ublažavanje bolova u leđima na dva načina: Prvo, tehnike meditacije koje se koriste u jogi potiču opuštanje od fizičke nelagode povezane s kroničnom boli u leđima. Drugo, prakticiranje joge jača mišiće i potiče stabilnost corea, što je među najvažnijim koracima u smanjenju bolova u leđima.

Studija koju su objavili Chang i sur.  zaključila je da je joga bolja od standardnih načina liječenja kod ljudi s ozbiljnim bolovima u donjem dijelu leđa.

2. Smanjuje osjećaj umora

Joga praksa potiče srčani rad čime se mišiće i organe opskrbljuje kisikom bogatom krvlju, što doprinosi smanjenju osjećaja umora. Smatra se da položaji inverzije, u kojima je srce u višoj poziciji od glave, mogu biti posebno pogodni za povećanje razina energije i smanjenje osjećaja umora.

3. Potiče ravnotežu

Održavanje ravnoteže u pojedinim joga položajima doprinosi poboljšanju stabilnosti, budući da izmicanje dijela stabilnosti (npr. stajanje na jednoj nozi) zahtijeva aktivaciju mišića koji sudjeluju u stabilizaciji.

Kako ljudi stare, gube pokretljivost zbog neaktivnosti, artritisa i drugih starosnih bolesti. No istraživanja pokazuju da je izvođenje nekih vježbi temeljenih na jogi povezano s boljom ravnotežom i pokretljivošću kod odraslih starijih od 60 godina.

4. Doprinosi srčanom zdravlju

Niz je studija pokazao da joga ima niz benefita na smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, snižavanjem broja srčanih otkucaja, regulacijom krvnog tlaka, pa čak i kolesterola. Vjeruje se da su za to zaslužna oba aspekta joge: i fizičko kretanje, ali i regulacija i kontrola disanja.

To je zato što joga aktivira vagusni živac, koji je glavni živac koji usmjerava parasimpatički živčani sustav, dio živčanog sustava odgovoran za snižavanje broja otkucaja srca i promicanje opuštanja, da bolje reagira na disanje.

5. Povećava jakost

Iako joga nije baš poznata po tome da gradi snagu na isti način kao i dizanje utega, kretanje kroz poze u osnovi će vam donijeti iste benefite kao bodyweight vježbe.

Također, zadržavanje u pojedinim položajima je zapravo nalik izometrijskim vježbama koje zahtijevaju mišićnu kontrakciju bez pokreta u okolnim zglobovima. Zbog toga su ove vrste aktivnosti izvrsne za osobe s ozljedama ili bolestima u zglobovima, ali i za one koji žele povećati mišićnu izdržljivost i performanse.

Reference:

1. Chang DG, Holt JA, Sklar M, Groessl EJ. Yoga as a treatment for chronic low back pain: A systematic review of the literature. J Orthop Rheumatol. 2016;3(1):1-8.

Objavljeno 16.01.2021.