Još u starom vijeku bila su poznata ljekovita i blagotvorna svojstva aromatičnog bilja. Većina je njih trgovačkim putevima iz Male Azije, Indije i sa Sredozemlja stigla i u naše krajeve te pod utjecajem povoljne klime uspjela se održati i opstati u našem podneblju. Neke od ovih mirodija koristile su se samo u kulinarstvu dok većina ima i višestruka ljekovita svojstva.

Neki od začina pojačavaju apetit, neki smanjuju želju za slatkišima dok su neki od njih višestruko bogati nutrijentima. Iako su kao čajevi najučinkovitiji, njihov utjecaj na zdravlje kao začina, nipošto nije za odbaciti. Dakle, navest ćemo one najučestalije, one s kojima najčešće obogaćujemo svoja jela i one koji su nam najdostupniji.

Bosiljak (basileos, grč.-kralj)

Bosiljak je slatkastog mirisa, intenzivna okusa. Njegovi listići puni su mirisnog eteričnog ulja (0,3-0,8%) estragola ili metilkavikola (linalol, cineol i dr. antiseptične tvari te je ujedno i prirodni konzervans) koje jelima daje savršenu aromu, a ujedno je odlična zamjena za sol te se stoga koristi za sniženje krvnog tlaka.

Među zdravstvenim benefitima koje bosiljak ima na ljudsko zdravlje ističu se zaštita DNA i antibakterijska svojstva, antiupalna svojstva te zaštita kardiovaskularnog zdravlja.

Osim toga, bosiljak snižava krvni tlak, potiče apetit, utječe na probavu i ravnotežu crijevne flore. Smiruje živčanu napetost, poboljšava pamćenje i koncentraciju, sprečava glavobolju i migrenu.

Energetska vrijednost 100g ovog plemenitog začina iznosi 27 kcal, 2,54 g proteina, 4,34 g ugljikohidrata, 3,90 g dijetalnih vlakana (pomažu pravilnoj funkciji crijeva, smanjuju rizik od raka debelog crijeva), 0,61 g masti te nema kolesterola.

Lovor

Lovorov list je jako dobar izvor folata, piridoksina, vitamina A i C i niacina, ali i kalija, željeza, mangana, magnezija i kalcija.

Lovorov list je još jedan biser Mediterana koji svakako trebate koristiti u svojoj kuhinji.

U kulinarstvu, lovorov list se koristi cjelovit da obroku da dodatnu aromu, ali ga se ne konzumira već je uobičajeno odstraniti ga neposredno prije jela.

Među najznačajnijim pozitivnim učincima koje ekstrakt lovorovog lista ima na ljudsko zdravlje su čišćenje organizma od toksina, zaštita od bakterijskih infekcija, usporavanje starenja, ubrzano zacjeljivanje rana, kontrola dijabetesa, poboljšano kardiovaskularno zdravlje, smanjenje upalnih procesa, razrješavanje respiratornih tegoba, poboljšanje probave i prevencija nekoliko tipova karcinoma.

Origano 

Jedna žličica sušenog origana sadrži 5 kalorija, od čega je 0,8 grama vlakana. Od mikronutrijenata, origano je dobar izvor kalcija, željeza, magnezija, mangana, kalija te vitamina E i K.

Origano je mediteranska biljka koja se koristi u kuhanju, ali tisućama godina u narodnoj medicini zauzima svoje mjesto u liječenju infekcija. Aktivni sastojci koje nalazimo u origanu imaju pozitivne učinke u liječenju osteoporoze, dijabetesa i nekih vrsta karcinoma.

Origano sadrži niz antioksidansa koji imaju antibakterijska svojstva. Moguće pozitivno djelovanje origana seže do liječenja poremećaja respiratornog trakta, gastrointestinalnih tegoba, menstrualnih grčeva i poremećaja urinarnog trakta.

A ukoliko se nanosi na kožu, može pozitivno utjecati na akne i perut.

Metvica

Ako metvicu dodate obroku, obogatit ćete ga aromom i svježinom. Kada je sjeckate uvijek koristite jako oštar nož jer će rezanje tupim značajno umanjiti njezinu aromu i miris.

Dvije žlice svježe metvice sadrže samo 2 kalorije, od čeha je 0,12 g proteina, 0,48 g ugljikohidrata, 0,03 grama masti i 0,30 g vlakana. Od mikronutrijenata u metvici nalazimo kalij, magnezij, kalcij, fosfor, vitamin C, željezo i vitamin A.

Za metvicu ili mentu se vjeruje da ima niz pozitivnih učinaka na zdravlje. Zbog antioksidansa i antiupalnih agenata koje sadrži mentu se koristi protiv alergija. Menta sadrži mentol koji je prirodni dekongestant koji pomaže razbiti sluz kod prehlade i olakšava iskašljavanje.

Menta je biljka koja smiruje probavu i tisućama godina se koristi kao pomoć kod želučanih smetnji i loše probave. Također, ona poboljšava rad žuči, što ubrzava i olakšava probavu.

U rijetkim slučajevima, metvica može izazvati tegobe osobama koje imaju želučane smetnje.

Korijander

Korijander se u prehrani koristi već tisućama godina, a zbog svojeg izvrsnog nutritivnog sastava pripisuje mu se niz pozitivnih učinaka na zdravlje, koji uključuju antigljivično i antikancerogeno djelovanje i pozitivan utjecaj na zdravlje kože.

Ovaj začin bogat je vitaminima A i C. osim toga, sadrži vitamin K te manje količine kolata, kalija, mangana i kolina.

Studije potvrđuju da konzumacija biljaka poput korijandera smanjuje rizik od pretilosti, ukupne smrtnosti, dijabetesa i srčanih bolesti, a promiče zdravlje kose i kože, povećava energiju i snižava tjelesnu težinu.

Korijander ima analgetska i antiupalna svojstva. Dijetalni karotenoidi koje nalazimo u korijanderu smanjuju rizik od nekoliko vrsta karcinoma i očnih bolesti. Zbog antigljivičnog djelovanja koristi ga se za razna gljivična oboljenja.

Majčina dušica (timijan)

Majčina dušica ili timijan je mediteranska biljka koja se koristi kao začin, lijek i ukrasna biljka. Cvjetovi i listovi majčine dušice koriste se stoljećima za liječenje brojnih stanja jer imaju antibakterijska, antigljivična i insekticidna svojstva.

Studija iz 2010. pokazala je da timol, prirodni biocid koji nalazimo u timijanu, može utjecati na uništavanje štetnih organizama, poput različitih bakterija. Studija na životinjama potvrdila je da ekstrakt majčine dušice može sniziti povišen krvni tlak, a druga je potvrdila zaštitna svojstva od razvoja karcinoma debelog crijeva i dojke.

Komorač

Komorač ili koromač je samonikla biljka, spada u porodicu štitarki, a potječe iz sredozemlja te mu odgovara topla mediteranska klima. Bogat je eteričnim uljima koja jelima daju aromu, a našem organizmu zdravlje.

Samo 100 g korijena ove mirodije sadrži 31 kcal, 1,24 g proteina, 0,20 g masti, 7,3 g ugljikohidrata, 3,1 g dijetalnih vlakana (vežu na sebe otrovne i masne tvari u crijevima te tako smanjuju kolesterol i masnoće u krvi). Bogat je kalijem, mineralom koji snižava visoki krvni tlak te tako utječe na prevenciju srčanog i moždanog udara; manganom i vitaminom C, prirodnim antioksidantom koji uklanja slobodne radikale te potiče stvaranje kolagena.

Sjeme ove biljke kaloričnije je od korijena (345 kcal/100g), ima više proteina, masti, ugljikohidrata, dijetalnih vlakana te fitosterole. Sadrži mangan, željezo, magnezij, kalcij, bakar, fosfor, cink, vitamin C; vitamine B kompleksa: niacin, tiamin, piridoksin, riboflavin. Sjemenke na sebe vezuju vodu jer bubre, te stvarajući osjećaj sitosti usporavaju probavu.

Celer

Celer je zeljasta, aromatična biljka, koji se razvio iz samoniklog celera. Odličan je prijatelj juhama, mesnim i drugim jelima. Celer se osim kuhanog, može jesti i sirov kao grickalica te je tako ujedno i najzdraviji. Jedu se njegov korijen, listovi, stabljika i sjemenke.

Korijen celera sadrži aromatična ulja, antioksidant flavonoid apin i aminokiselinu asparagin. Snižava krvni tlak, smanjuje razinu šećera, pomaže osobama sklonim debljanju, pomaže izlučivanju tekućine iz organizma te utječe na smanjenje celulita. Celer pobuđuje apetit, jača otpornost organizma.

Sadrži kumarin koji sprečava djelovanje slobodnih radikala, izvor je vitamina K, koji štiti od osteoporoze. B kompleks koji nalazimo u celeru pomaže u prevenciji bolesti živčanog sustava te čisti jetru. 100 g svježeg celerovog korijena ima sam 14 kcal, 0,69g proteina, 2,97g ugljikohidrata, 1,60 g dijetalnih vlakana, 0,17 g masti i nema kolesterola.

Peršin

Peršin je dvogodišnja biljka koju najčešće uzgajamo u vrtovima, a potječe sa Sredozemnog mora. Ugodnog je intenzivnog mirisa, njegovo zeleno lišće bogato je vitaminom C (olakšava apsorpciju željeza), beta karotenom, vitaminima B skupine, mineralima kalijem, kalcijem, željezom, magnezijem, fosforom, manganom.

Ima i antiseptičko djelovanje. Kako ne bi izgubio svoje nutritivne vrijednosti, jelima se dodaje pri završetku kuhanja dok se može žvakati i sirov.

Peršin je dobar diuretik stoga se koristi za čišćenje organizma, za bolesti bubrega, uklanjanje celulita, otežanog mokrenja, oticanja nogu, nadutosti. Oko 100g ima 40 kcal.

Vlasac

Vlasac je višegodišnja lukovičasta biljka, porijeklom iz središnje Azije,čije duguljaste cijevaste listove koristimo u pripremi hrane. Pripada porodici luka, ali je najnježnije arome pa je stoga zahvalan dodatak jelima.

Poznato je njegovi diuretičko djelovanje, pomaže radu bubrega, mokraćnog mjehura i crijeva. Poznato je da podiže krvni tlak zato ga valja konzumirati u umjerenim količinama. Bogat je vitaminom C i vitaminom A.

Vlasac je najbolje koristiti kao svjež dodatak prehrani jer sušenjem gubi nutritivne vrijednosti i aromu.

Mažuran

Mažuran, poput bosiljka dolazi iz obitelji usnjača, porijeklom sa istočnog Sredozemlja. Prirodni je diuretik, ima antibakterijska svojstva, laksativna svojstva, antiepileptik, narkotik, sedativ, stimulans, sedativ.

Novija znanstvena istraživanja potvrđuju ljekovitost kod AIDSa, Alzheimerove bolesti, psihičkihoboljenja, mišićne distrofije i raznih mišićnih grčeva (antispazmotik).

Mažuran u organizmu djeluje na pojačavanje znojenja te se tako izlučuju otrovi iz organizma, pomaže izlučivanju mokraće, radu bubrega te pomaže kod detoksikacije crijeva. Djeluje i kao lijek za želudac jer umiruje želučane bolove. Općenito je stimulator svih unutrašnjih organa, pomaže kod svih vrsta glavobolje. Dokazano snižava krvni tlak.

Koristi se kao začin za juhe, jela od povrća, mesa, divljači.

Ružmarin

Ružmarin je grmolika biljka sitnih ljubičastih cvijetića i malih igličastih listova jakog okusa i ugodnog mirisa, bogat eteričnim uljima. Raste u toplim mediteranskim krajevima, na kršovitom tlu bogatom kalcijem. Iako jakog okusa, izvrstan je dodatak juhama, mesu i ribi.

Energetska vrijednost 100g svježeg ružmarina iznosi 131kcal, 20,7 g ugljikohidrata, 5,8 g masti i 3,3 g proteina, 14,4 g dijetalnih vlakana i 44 mg fitosterola.

Izvor je mangana, željeza, kalcija, bakra i magnezija. Bogat je izvor vitamina C, folne kiseline, vitamina A, piridoksina i panteonske kiseline. Osušeni ružmarin ima veću energetsku vrijednost (100g=331kcal), a sadrži sve vitamine i minerale kao i svježi, čak u većim količinama.

Koristi se protiv nadutosti i za grčeve u trbuhu. Potiče cirkulaciju i dotok krvi prema mozgu, stoga jača pamćenje i koncentraciju. Po novijim istraživanjima pomaže u prevenciji raka. Ima diuretička, sedativna i antiseptička svojstva te jača imunološki sustav.

Kadulja

Kadulja je mediteranska biljka, višegodišnja, raste u kršu, na tlu bogatom kalcijem i ima brojna ljekovita svojstva. Sivih je duguljastih listiva, cvate ljubičastim cvjetovima. Djeluje na čišćenje krvi, dobar je diuretik, potiče izlučivanje tekućine iz organizma, olakšava probavu i probavne tegobe. Regulira znojenje, utječe na izmjenu tvari u organizmu.

U kulinarstvu se primjenjuju listovi, najčešće osušeni kao dodatak pečenim jelima, najčešće masnim te olakšavaju probavu takvih jela i dokazano otvara apetit.

Ovo su tek neki od začina koji rastu na našem podneblju, a imaju najveće nutritivne vrijednosti i najbogatiji su vitaminima i mineralima. Učestalo korištenje obogaćuje vašu prehranu bogatim sastojcima, nezamjenjivim u svakodnevnoj pravilnoj prehrani, a najveća funkcija začina je, osim da oplemeni okus jela, da mu svojim sastojcima pruži "protutežu" te učini jelo lako probavljivim.

Objavljeno 22.09.2018.