Siguran sam da ste ne jednom otišli u kupnju s planom što vam sve treba, a vratili ste se doma s više stvari nego što je bio prvotni plan. Vjerojatno ste u trgovačkom centru postali "žrtva" marketinga i pod njegovim utjecajem kupili i nešto što vam uopće nije bilo potrebno. Ne brinite, niste jedini, svima se događa.

Razlog tome leži u desetljećima marketinških istraživanja i praćenja navika kupaca što je dovelo do razvoja raznih strategija koje proizvođači i trgovine koriste i kojima nas proizvodi i ambalaže mame da ih skinemo s police i stavimo u našu košaru, bez obzira treba li nam to ili ne. Priznajem, ovo je možda mrvicu pretjerano, ali shvatili ste što želim reći. Marketing je postao znanstvena disciplina koja usmjerava odluke nas kao kupaca pri odabiru proizvoda.

Zamislimo situaciju u kojoj imamo dva ista proizvoda zapakirana u dvije različite ambalaže, jedna izgledom obara s nogu, a druga je jednostavna i neupečatljiva. Što mislite koji proizvod će se više prodavati, bez obzira na to što se radi o jedno te istom proizvodu? Marketing je sveprisutan i nažalost, ima ponekad i prevelik utjecaj na naše izbore.

Nama kao kupcima ponekad može biti teško donijeti dobar izbor nekog proizvoda kada su razni dodani šećeri skriveni u sastavu pod raznim imenima a deklaracije na ambalažama toliko su zbunjujuće i govore sve osim onog što zapravo je u proizvodu. Iz tog je razloga bitno biti svjestan svega što je na ambalaži predstavljeno, ali isto tako i svega što nije, ili je skriveno pod drugim imenom ili oznakom. Kada prolazite redovima u trgovini ne dajte

Ako ste imalo upoznati s psihologijom koja stoji iza stvaranja oku privlačne ambalaže, vjerojatno ćete lakše izabrati kvalitetnije proizvode koji će biti u skladu s vašim prioritetima. U nastavku teksta slijedi nekoliko strategija i trikova koje koriste proizvođači i trgovine kako bi privukli vašu pažnju.

Igra boja

Znanost koja stoji iza odabira određene bole ambalaže imaju veliko uporište u ljudskoj psihologiji i upravo boja ima jedan od najvećih utjecaja kada se radi o odabiru proizvoda koji ćemo kupiti. Određene boje povezujemo sa stvarima iz svakodnevnog života i marketinški stručnjaci to koriste jako dobro kako bi nas usmjeravali u našim odabirima. Ove s čime najčešće povezujemo određenu boju:

• zelena - organsko, prirodno, ekološko, vegetarijansko
• smeđa - toplo, prirodno, organsko, često dolazi u kombinaciji sa zelenom
• plava - svježe, umirujuće, morsko, često vezano uz vodu i mediteransku prehranu
• crvena - snažno, bitno, istaknuto, često vezanu uz rasprodaje i sniženja, potiče apetit
• žuta - povezano s dobrim raspoloženjem, sunčano, privlači pažnju
• crna i zlatna - luksuzno, poželjno

Tonovi boje isto igraju ulogu, tako ćemo nježnije tonove poistovjećivati s nečim zdravijim i prirodnijim, dok će se jarki činiti umjetno. Idući put kad se nađete u trgovinu uzmite trenutak i osvijestite kako koja boja ambalaže djeluje na vas i koji misli potiče u vama.

Ono što dodatno povećava interes kupaca je fotografija ili slika koja se nalazi na prednjoj strani ambalaže. Prekrasna livada, drveće, trava i cvijeće, životinje ili farme česti su motivi koji se mogu naći na ambalažama, a cilj im je uvjeriti nas da proizvod koji kupujemo dolazi izravno s izvora, odnosno da je prošao minimalno prerade do trenutka dok se nije našao u našim rukama.

Položaj na polici

Gotovo svaka trgovina različite proizvode iste kategorije stavlja u isti red, tako ćete slatkiše naći u zajedničkom redu, konzerviranu hranu u drugom redu, i to pravilo vrijedi za sve druge kategorije. Ono što je zanimljivo način kako su proizvodili izloženi na policama. Pojedini veći brendovi znaju čak i platili da njihov proizvod bude na boljem i istaknutijem mjestu u trgovini koje je vidljivo svim kupcima kako bi osigurali što veću prodaju.

Jedan od trikova koji se koristi u prodaji pahuljica za doručak usmjeren je na djecu. Šarene ambalaže s raznim likovima i životinjama uvijek su postavljene u razini očiju djece i najčešće ćete prvo doći do onih proizvoda koji su puni šećera, a tek pred kraj reda naići ćete na zdravije proizvode iz kategorije pahuljica.

Na ovaj se način uči određeni obrazac ponašanja u kojem povezujemo boje i određene riječi s određenim osjećajima koje konzumiranje tog proizvoda budi u nama i time se povećava vjerojatnost da ćemo idući put kupiti proizvod koji će ambalažom u nama potaknuti takav osjećaj. Obratite pozornost na ovo kada budete prolazili redom sa slatkišima i pahuljicama.

Igra riječi

Marketinški stručnjaci osim bojama obožavaju i igre riječi, pogotovo na prednjoj strani ambalaže. Kada vidite slogan koji se poklapa s vašim stavovima veća je vjerojatno da ćete kupiti taj proizvod i zato se sve češće može naći puno veganskih i eko proizvoda, kao i onih koji su bez glutena, laktoze, šećera i svih ostalih stvari koje određene skupine ljudi ne smiju konzumirati.

Pitanje je koliko zapravo taj proizvod je takav kakvim ga natpis na ambalaži opisuje. Iako natpisi na prednjoj strani ambalaže mogu pomoći da odaberete proizvod koji se blizak vašem životnom stilu, neka vas to ne zavara, uvijek pogledajte što se nalazi i s druge strane, napisano sitnim slovima koja najčešće preskočimo.

Jedan od najčešćih primjera koji možete pronaći je da je s prednje strane istaknuto kako je proizvod bogat određenim zdravim sastojkom, kao što je npr. omega-3 masna kiselina. Svi smo svjesni važnosti ovih masti i nema razloga zašto bi ovaj proizvod bio loš, zar ne?

No kada na stražnjoj strani ambalaže pogledamo ostatak informacija, doznajemo da je isto tako "bogat" trans mastima ili dodanim šećerima, te vrijednost proizvoda koji nam je na prvu predstavljao odličan izbor naglo pada i odlučujemo da je možda bolje vratiti ga natrag na policu.

Osim što mogu utjecati da kupimo određeni proizvodi, natpisi na ambalažama utječu i u kojoj ćemo količini konzumirati određeni proizvod. Ako je bogato omega-3 masnim kiselinama koje su potrebne tijelu, unijet ću više tog proizvoda nego nekog sličnog koji nema omega-3.

Veličina i oblik ambalaže

Proizvodi koji se nalaze u visokim i uskim ambalažama češće su promatrani kao zdraviji i s manjim brojem kalorija od onih čija je ambalaža kratka i široka, čak iako je količina proizvoda jednaka u oba primjera. Neka vas oblik ne zavara, to je samo još jedna strategija koju marketing koristi kako bi privukao našu pažnju. Materijal od kojeg je ambalaža napravljena također je jedan od faktora koji će prodati proizvod.

Papirnate i kartonske ambalaže privlačnije su od plastičnih jer napravljene od prirodnog materijala i nesvjesno smatramo da je proizvod samim time što je u papirnatoj ambalaži bolji za nas i vjerojatno ćemo takav proizvod prije odabrati. Velika prednost tome je što su papir i karton materijali koje možemo reciklirati, a s obzirom na to da postajemo sve više svjesni onečišćenja okoliša i našeg utjecaja na njega, marketinški stručnjaci i to koriste u kreiranju ambalaža.

S obzirom na to da smo sada upoznati s određenim strategijama i trikovima koje trgovine koriste, slijedi nekoliko savjeta kako kupovati pametnije.

#1 - upoznajte se s terminima

Čak iako na ambalaži piše da je bez šećera, proizvod koji se unutra nalazi ne mora biti bez šećera, samo ne smije sadržati više od 0,5 g šećera na 100 g ili 100 ml proizvoda. Zakonom su definirani okviri koje proizvod mora zadovoljiti kako bi mogao na ambalaži istaknuti određeni natpis.

Neki od najčešćih termina koje možete pronaći na ambalažama jesu:

• smanjena energetska vrijednost – označava da 100 g namirnice u krutom stanju ne sadrži više od 40 kcal, odnosno 100 ml tekućine 20 kcal
• bez energetske vrijednosti – namirnica ne smije sadržavati više od 4 kcal
  sa smanjenim udjelom masti – označava da namirnica u sastavu ne smije imati više od 3 g masti na 100 g ili 1,5 g masti na 100 ml
• bez masti – označava da namirnica nije u potpunost oslobođena od masti, već da u sastavu ne smije imati više od 0,5 g masti na 100 g ili 100 ml
• bez šećera – namirnica ne smije sadržati više od 0,5 g šećera na 100 g ili 100 ml
• bez dodanog šećera – namirnica ne smije u svom sastavu imati dodane jednostavne šećere ili druge zaslađivače
• bogato vlaknima – proizvod sadrži najmanje 6 g vlakana na 100 g ili najmanje 3 g vlakana na 100 kcal.
• organsko – kako bi proizvod mogao imati oznaku organsko treba biti proizveden bez korištenja pesticida, sintetičkih fertilizatora i drugih umjetnih tvari. Kada je riječ o mesu, životinje moraju biti hranjene organskom hranom i ne smiju dobivati dodatke prehrane u obliku hormona i antibiotika

#2 - provjerite nutritivni sastav

Već smo naglasili da prednja strana ambalaže ne otkriva previše o proizvodu, stoga je nutritivni sastav koji se nalazi sa stražnje strane nešto što će vam dati bolji pregled i stvarnu sliku o proizvodu. Podaci koji su svakako najvažniji jesu energetska vrijednost, odnosno broj kalorija, i količina makronutrijenata.

Ako tražite proizvod koji je bogat proteinima, informacija o količini proteina po porciji ili na 100 g, što je najčešće istaknuto u tablicama nutritivnih vrijednosti, reći će vam je li proizvod zaista ono što trebate ili ćete morati potražiti nešto drugo iz te kategorije.

#3 - veličina porcija

Vezano uz nutritivni sastav proizvoda, veličina porcije još je jedna stavka sa stražnje strane ambalaže na koju treba obratiti pozornost. Proizvođači često nutritivni sastav iskazuju u porcijama koju su manje od onih koje zapravo konzumiramo.

Predviđena porcija može biti 1/4 zdjelice i nutritivni sastav je istaknut za tu količinu proizvoda, a realna količina koju zapravo prosječan korisnik pojede 1/2 zdjelice. To je trik kojim se želi istaknuti da zapravo jedna porcija ima manje kalorija i čini nam se prihvatljivim izborom, dok u stvarnosti unesemo puno više nego što zapravo mislimo.

Stoga je uvijek bolja opcija promatrati samo nutritivni sastav određen za 100 g proizvoda, i u skladu s tim odlučiti hoćemo li kupiti nešto ili ne.

Jednom kada se naviknete na čitanje deklaracija izgled ambalaže neće biti toliko bitan i nećete morati glumiti detektive kako bi došli do onih bitnih informacija.

Reference:

1. Schuldt JP. Does green mean healthy? Nutrition label color affects perceptions of healthfulness. Health Commun. 2013;28(8):814-21.
2. Jieun Koo, Kwanho Suk (2016). The effect of package shape on calorie estimation. International Journal of Research in Marketing, Volume 33, Issue 4, 2016, Pages 856-867, ISSN 0167-8116.
3. Riley, Debra & Silva, Peter & Behr, Sabrina. (2015). The Impact of Packaging Design on Health Product Perceptions. Conference: International Conference on Marketing & Business Development, Volume 1.

Objavljeno 28.01.2023.